Donosimo svjedočanstvo Ruth Dajč r. Perl na crkvenom sudištu, 17. veljače 1993.:

Godine 1941. moja majka i ja obratile smo se Karitasu Zagrebačke nadbiskupije za materijalnu pomoć i jer se nadbiskup zanimao za moga oca koji je bio zarobljen i smješten u logor u Jasenovcu. U listopadu iste godine bila je uhićena i moja majka. Prije nego me napustila savjetovala mi je, da se u slučaju opasnosti za život ili bilo koje druge potrebe, moram obratiti nadbiskupu Stepincu.

Kad je državna vlast odvela moju majku u zatvor u Đorđićevu ulicu, a zatim u Savsku cestu u Zagrebu, ja sam ostala na ulici, jer mi je bilo naređeno napustiti stan u kojem smo stanovali. Našavši se sama, na ulici, otišla sam u Nadbiskupski dvor potražiti pomoć nadbiskupa Stepinca.

Došavši na Dvor predstavila sam se nadbiskupovom tajniku, a taj me je odveo izravno nadbiskupu. Nadbiskup Stepinac je znao razloge moga dolaska i, kad sam ušla u njegovu sobu, on je ustao, došao mi ususret, i rekao mi da se ne bojim, jer da će se on pobrinuti za mene. Znao je samo za uhićenje moga oca, ali nije znao da je uhićena i moja mama.

Nakon razgovora, ne znajući kamo bih pošla, nadbiskup me povjerio jednoj osobi, mogla je to biti katolička časna sestra, koja me odvela u samostan Sv. Terezije na Vrhovcu, br. 4. U samostanu tih sestara bila sam jako dobro primljena, i one su sa mnom postupale kao s jednom od njih. Tu sam susrela i druge židovske djevojke koje su bile smještene i pomagane.

Među njima se sjećam Sabine Berkeš (sada je već umrla), Kolete Njemirovski (čiji je otac bio poznati zbar u Zagrebu). Da sam spašena u tom trenutku strašnih progona, dugujem zanimanju i pomoći nadbiskupa Stepinca. Mnogi Židovi su se u tom razdoblju spašavali da su sklapali mješovite brakove.

Znam da je nadbiskup Stepinac pomogao mnogim Židovima u odlasku u Dalmaciju, gdje su talijanske vlasti bile naklonjene prema njima. Mnogi Židovi su se uspjeli spasiti sakrivajući se po selima, a mnogim drugima pomogli su katolički svećenici.

Moja je majka preživjela jer je poznavala jednoga od sudaca koji ju je često pozivao kao tumača za vrijeme ispitivanja uhićenih Židova. Upoznala sam mnoge osobe i među Židovima i među pravoslavnima, koje su bile u kontaktu s nadbiskupom Stepincem i koje o njemu govore s velikim poštovanjem i velikom zahvalnošću koje su po njemu primili.

Ja osobno, iznimno cijenim nadbiskupa Alojzija Stepinca, jer je učinio mnoga dobra i uvijek je nastojao pomoći osobama koje su bile u potrebi, neovisno o njihovom vjerničkom uvjerenju.

Izvor: Batelja, J., Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok Evanđelja ljubavi, Knjiga 3, Dokumenti II, Postulatura blaženoga Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010, 544.

Zagrebačka nadbiskupija