Prva proslava Papina dana u Hrvatskoj održana je na inicijativu bl. Ivana Merza u veljači 1926., a nakon njegove smrti Središnje križarsko vodstvo nastavilo je organizirati svečane proslave kako bi prigodno obilježili taj dan.
Ove godine proslava je organizirana u petak 13. ožujka kada će u 18 sati euharistijsko slavlje tim povodom u zagrebačkoj katedrali predvoditi mons. Tomislav Subotičanec, delegat uzoritog kardinala te generalni vikar i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola.
Slavljenje Papina dana ima svoj temelj u danu kada je jedan papa izabran za Petrova nasljednika. Tako se od 2013. otkako je nadbiskup Buenos Airesa kardinal Jorge Maria Bergioglio izabran za 266. poglavara Katoličke crkve Papin dan obilježava na razne načine 13. ožujka. Zanimljivo je da je već na početku svoga prepoznatljivog, i počesto iznenađujućeg, puta iznenadio već prvi sat i pokazao da će takav stalno biti. Sveti je Otac uzeo novo papinsko ime Franjo čime je promijenio tradiciju dugu 1100 godina. Trebalo je više od tisućljeća da bi jedan papa uzeo ime koje nijedan njegov prethodnik nije imao.
Na prvoj javnoj audijenciji Papa je 16. ožujka 2013. pojasnio da je za vrijeme konklava sjedio pored bliskog prijatelja umirovljenog nadbiskupa Sao Paola kardinala Claudia Hummesa. Kada su listići prebrojani i postalo je jasno da je izabran papa, kardinali su počeli pljeskati, a kardinal Hummes ga je zagrlio, poljubio i rekao: “Ne zaboravi siromašne”.
“Odmah sam se sjetio sv. Franje Asiškoga”, rekao je Papa, dodajući da je sv. Franjo čovjek mira, čovjek siromaštva, čovjek očuvanja svega stvorenoga. “O, kako bih želio Crkvu koja je siromašna i za siromašne”, rekao je papa Franjo novinarima.
Jedino u Hrvatskoj ‘Papin dan’ organiziraju laici
Prema saznanjima iz Apostolske nuncijature u Zagrebu, Hrvatska je jedina zemlja gdje vjernici laici organiziraju Papin dan, a ne biskupije i mjesni ordinariji. Ovu ideju je u Hrvatskoj pokrenuo bl. Ivan Merz nakon što se vratio s hodočašća iz Rima 1926. On sam, zbog prerane smrti 1928., nije doživio mnogo tih proslava, ali su njegovo djelo nastavili Križari.
Križari su vjerska katolička crkvena organizacija koja djeluje surađujući u (hijerarhijskom) apostolatu Crkve. II. Vatikanski sabor preporučuje ovakve organizacije i Križari žele djelovati prema koncilskim smjernicama. Križari su najvećim dijelom mladići i djevojke, pa se stoga mogu nazvati organizacijom hrvatske katoličke mladeži. Križarska organizacija odobrena je od Hrvatske biskupske konferencije, odnosno Vijeća za svjetovnjake. Osnivanje križarskih Bratstava ili Sestrinstva (Društava) potrebno je javiti biskupu i vlastitom župniku zbog evidencije i imenovanja duhovnika. Nezamislivo je djelovanje Križara bez čvrste povezanosti s Crkvom, a svakom katoliku, koji želi živjeti i raditi po načelima ove organizacije slobodan je pristup.
Svečana akademija u dvorani Vijenac je odgođena
Osim toga, u povodu ovog sedmog Papina dana, za Vatican News govorio je novi pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda kardinal Luis Antonio Tagle koji je surađivao s kardinalom Bergogliom od 2005. do 2008. u Tajništvu biskupske sinode. Kardinal Tagle opisao je među ostalim koliko ga se tada dojmila Papina jednostavnost, humor i savjesnost, a osobito što je sve to zadržao i u službi Rimskoga biskupa. Kao primjer je naveo da se Bergoglio gotovo pri svim susretima prvo raspitao za obitelj i roditelje, a tek onda prešao na poslovna pitanja. Mnogi Papu vide kao “utjecajni motor čovječanstva”, a ja u njemu i u našim razgovorima vidim parabolu blizine i Božjega suosjećanja i kao takav papa Franjo može promijeniti povijest, istaknuo je kardinal Tagle.