Stari hrvatski naziv za krunicu – „ružarij“ – dolazi od latinske riječi "rosarium", što znači vijenac od ruža. Moliti "ružarij", odnosno krunicu, isto je kao pokloniti Mariji i Isusu vijenac duhovnih ruža.
Ružarij ili krunica je molitva koja je iznjedrila puno svetaca, prenosi portal Božje milosrđe. Sveti Ljudevit Montfortski ovako je poticao na molitvu krunice: “Dok se budim i dok liježem, kod kuće i izvan nje, uvijek mi je Zdravomarija na ustima. Kada je molim, nepobjediv sam.” Sveti Ivan Pavao II., godine 1978., rekao je: “To je molitva koju sam silno zavolio. Prava molitva! Predivna u svojoj jednostavnosti i istodobno u svojoj dubini. Izgovarajući riječi Anđelova pozdrava pred očima naše duše izmjenjuju se najvažniji trenutci iz života Isusa Krista – radosna, žalosna i slavna otajstva – zaokružujući tako cjelinu. Kao da razgovaramo s Gospodinom Isusom po – mogli bismo reći – Srcu njegove Majke. Istovremeno u te iste desetice krunice naše srce može unijeti sve stvari koje se tiču života čovjeka, naroda, Crkve, čovječanstva.” U Apostolskom pismu o krunici Rosarium Virginis Mariae Papa je pisao: “Krunica me je pratila u trenutcima muke i kušnje. Povjerio sam joj puno briga. Zahvaljujući njoj uvijek sam našao ohrabrenje.”
Kratka povijest krunice
Ružarij ili krunica naziva se Marijinim psaltirom, jer se poput psaltira sastoji od 150 molitava. Njeni početci sežu u 12. stoljeće. Molila su je tada braća koja nisu znala čitati i tako im je zamjenjivala molitvu psalama. U 14. st., kartuzijanac Enrico di Kalkar podijelio je 150 Zdravomarija na 15 “desetica”, dodajući svakoj od njih molitvu Očenaša. Postojeći oblik krunice ustalio se u 15. st. Od tada se počela moliti krunica podijeljena na tri dijela: radosno, žalosno, slavno otajstvo. Istovremeno se uz svaki dio počelo vezati razmatranje evanđeoskih otajstava. Sveti Dominik i njegov dominikanski red proširili su je po čitavom svijetu. Papa Ivan Pavao II., godine 2002., dao je svijetu još i otajstva svjetla kao četvrti dio krunice.
Majka Božja o krunici
Do širenja molitve krunice došlo je zahvaljujući objavama Majke Božje u Lurdu, Fatimi, La Salletu i drugdje. U svim tim objavama Marija ističe važnost molitve u životu kršćanina, a osobito molitve krunice. Ona naglašava da je krunica sredstvo koje mijenja ljudska srca – otvara ih prema Božjoj ljubavi koja liječi čovjekovo srce, mijenja ga i ispunja mirom. Moliti za nekoga znači ljubiti ga, a Majka Božja, tražeći da se moli krunica, pozvala je na ljubav prema Bogu i bližnjima. Marija je djeci u Fatimi rekla: “Ne postoji nijedan materijalni, duhovni, nacionalni ili međunarodni problem koji se po njoj i po pokori ne bi mogao riješiti.” Molitva krunice kadra je učiniti da mir zavlada u svijetu. Kada su upitali sestru Luciju kada će zavladati mir na zemlji, odgovorila je: “Kada dovoljan broj ljudi ispuni molbe Presvete Djevice Marije da mole krunicu i prinose žrtvu za obraćenje grješnika.” Osobe koje mole krunicu graditelji su mira u svijetu.
Moliti za nekoga znači ljubiti ga, a Majka Božja, tražeći da se moli krunica, pozvala je na ljubav prema Bogu i bližnjima.
Lanac koji nas veže s Bogom
Molitva krunice je poput sažetka Evanđelja. U Apostolskoj poslanici o krunici sv. Ivan Pavao II. piše: “Litanijsko ponavljanje Zdravomarije – postaje također neprekidno hvaljenje Krista. Ponavljanje Zdravomarije tvori osnovu na kojoj se razvija razmatranje otajstava: Isus svake zdravomarije jest onaj isti kojega nam otajstva jedno za drugim stavljaju pred oči, sad kao Sina Božjega, sad kao sina Djevičina. (…) Krunica, upravo zato što polazi od Marijina osobnog iskustva, izrazito je kontemplativna molitva.” Na kontemplaciju kao bit molitve krunice ukazuje i papa Pavao VI.: “Moljenje krunice po samoj svojoj naravi zahtijeva polagan ritam, pružanje dovoljnog vremena kako bi molitelj mogao bolje razmišljati o otajstvima života Gospodinova, gledanima kroz srce One koja je bila Gospodinu najbliža, pa da bi se na taj način mogla odatle crpsti neslućena bogatstva.” Blaženi Bartolo Longo u krunici je vidio „lanac“ koji nas veže s Bogom.
Možemo biti sigurni da ćemo moleći krunicu, isprositi milosti za se i svoje bližnje – ako su u skladu s Božjom voljom.
Najbolja učiteljica krunice je Marija. Posrednica milosti! Možemo biti sigurni da ćemo moleći krunicu, isprositi milosti za se i svoje bližnje – ako su u skladu s Božjom voljom. Marija dakle ima ulogu posrednice između Boga i ljudi, budeći ljubav i čineći da ona sazrijeva.
Plodovi molitve krunice
Moljenje krunice donosi mir i radost. Kada molimo ovu molitvu snažnije se uzdamo u Gospodina Boga, imamo više strpljenja prema samima sebi i prema drugima. To je molitva koja ima moć egzorcizma – pozdrav Anđela Mariji kao štit pred napadom zloga duha. Majka Božja u Gudalupe podsjetila je da za vrijeme molitve krunice ona stoji pred prijestoljem Božjim i da nas ondje zagovara te da nam sotona u tom trenutku ne može nauditi.
Potvrđuje to i sljedeći događaj. Mlada djevojka za boravka u bolnici bila je smještena u istoj sobi s osobom koja je mantrala. Djevojka je bila svjesna da ova na taj način zaziva zloga duha. Počela je dakle u mislima moliti Krunicu. Ubrzo je ona druga osoba prekinula mantranje tužeći se kako joj “nešto” smeta. Molitva krunice je poput bacanja strijela u zloga duha. Sotona mrzi ovu molitvu i svim će nas mogućim sredstvima pokušati odvratiti od nje. Ipak, budimo ustrajni. Molimo krunicu i neka nam ona bude pomoć u našem sazrijevanju za nebo. Učimo na taj način motriti Boga i nasljedovati Mariju koja je Bogu uvijek s velikim pouzdanjem ponavljala svoj Fiat.
Molitva krunice je poput bacanja strijela u zloga duha.
Obećanja Majke Božje onima koji budu molili svetu krunicu, a koje je u jednoj objavi dala bl. Alanu de la Rocheu, u povijesti poznatom kao apostolu svete krunice i utemeljitelju bratstva svete krunice.
1. Oni koji budu ustrajali u molitvi krunice, primit će neku osobitu milost.
2. Svima koji budu odano molili krunicu, obećavam svoju posebnu zaštitu i obilje milosti.
3. Krunica će biti moćno oružje protiv pakla, uništit će grijehe i izgnati herezu.
4. Krunica će pomoći rast u krjeposnu životu i vršenju dobrih djela, donijeti obilje Božjih darova za dušu, ljubav prema svijetu usmjerit će u ljubav prema Bogu, uzdići srca da žele božanska i vječna dobra. Na taj način će se te duše posvetiti.
5. Duše koje mi se povjere po krunici, neće biti izgubljene.
6. Oni koji budu pobožno molili moju krunicu, razmišljajući o otajstvima spasenja, neće biti satrveni nedaćama niti će umrijeti zlom smrću. Grješnici će se obratiti, a pravedni će rasti u milosti i postati vrijedni vječnoga života.
7. Oni koji su iskreno odani molitvi moje krunice, neće umrijeti bez utjehe Crkve i bez milosti.
8. Oni koji budu molili krunicu, naći će za života i na samrti svjetlost Božju, puninu njegove milosti i bit će ubrojeni među blažene.
9. Brzo ću osloboditi iz čistilišta duše odane molitvi krunice.
10. Prava djeca moje krunice uživat će veliku slavu na nebesima.
11. Ono što preko krunice tražite, dobit ćete.
12. Oni koji šire moju krunicu, dobit će po meni pomoć u svim svojim potrebama.
13. Postigla sam od svoga Sina da će svi prijatelji krunice imati svece nebeske za svoju braću u životu i smrti.
14. Oni koji vjerno mole krunicu, moja su draga djeca, braća i sestre Isusa Krista.
15. Odanost mojoj krunici poseban je znak predodređenja za nebo.
Miłujcie się, 3/2014, 20-22
(prijevod s poljskog jezika: Jelena Vuković)