Humački župnik fra Ljubo Kurtović donosi odgovore na pitanja "Je li molitva krunice nužna za vjernički život?", "Kako postići sabranost i boriti se protiv 'lutanja misli'?", "O čemu trebam razmišljati dok molim krunicu?" i "U čemu je ljepota i važnost molitve krunice?" koje možete pročitati u nastavku.

Inicijativa "Što je muškarac bez krunice?" jest inicijativa koja potiče sve muškarce na molitvu krunice, a provodi se dvaput godišnje, u Gospinim mjesecima, svibnju i listopadu.

Još jedna muška molitva krunice održana je u subotu, 1. travnja na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Molilo se u još devet hrvatskih gradova.

"Dan mi nikada nije počeo ni završio bez molitve. Kroz molitvu sam se zbližio s Bogom i uživao u prisutnosti s njim. Znao sam da će se on pobrinuti za sve i da je sve lakše kada je on tu."

"Gospina krunica postala je simbolom duhovne snage, jedinstva i zajedništva našega naroda. I danas je važno u odgovornosti pridonostiti jedinstvu i povezanosti našeg naroda!", istaknuo je vojni ordinarij u RH Jure Bogdan.

Dana 7. siječnja, na prvu subotu u mjesecu, u Zagrebu će se održati još jedna muška molitva krunice, na kojoj se očekuje odaziv muškaraca svih dobi.

Stari hrvatski naziv za krunicu – „ružarij“ – dolazi od latinske riječi "rosarium", što znači vijenac od ruža. Moliti "ružarij", odnosno krunicu, isto je kao pokloniti Mariji i Isusu vijenac duhovnih ruža.

Svjetsku molitvu krunice, na čast Blažene Djevice Marije od svete Krunice, 8. listopada mole muškarci u više od stotinu gradova u 30 zemalja diljem svijeta. U Hrvatskoj je molitva održana u pet gradova, Splitu, Metkoviću, Slavonskom Brodu, Vinkovcima i Zagrebu, gdje se na Trgu bana Jelačića okupilo oko tri stotine muškaraca.

"Velika je radost kako ćemo ovu subotu, 1. listopada, u 14:00h moliti Krunicu zajedno s inicijativom iz Poljske" napisao je na svojim društvenim mrežama dubrovački tenor koji je pokrenuo molitvu krunice među muškarcima na ulicama Dubrovnika Stijepo Gleđ Markos. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Početkom 12. stoljeća na Zapadu se širila praksa recitiranja molitve "Zdravo Marijo". Od te molitve bio je poznat i recitiran samo njezin prvi dio anđeoski pozdrav i Elizabetin blagoslov. Tek pred kraj 15. stoljeća, kada se raširio običaj moljenja “Sveta Marijo”, bilo je pridodano izgovaranje imena Isus, i završni Amen. Njemački kartuzijanac Henrik Kalkar (1328. – 1408.) podijelio je 150 Zdravo Marija na 15 desetki između kojih je umetnuo molitvu Oče naš. Nekako u isto vrijeme nastaje legenda o nastanku krunice od strane svetog Dominika, utemeljitelja Reda dominikanaca, koju je osobito širio njegov subrat Alan de la Roche.