Budi dio naše mreže

Koliko ste se puta zavjetovali da ćete više vježbati, bolje jesti ili više spavati? Ili na duhovnoj razini, obećali sebi da ćete se dosljednije moliti, njegovati vrline ili voljnije prihvatiti asketizam? Ipak, kad dođe vrijeme za pokretanje ideje iz akcije, od opredjeljenja za praksu, nešto se u nama ledi i opire. Ubrzo napustimo svoju obvezu i postajemo frustrirani i depresivni. Kad razmišljamo o odrastanju u vrlini, obično zamišljamo kako se pukim snagom volje probire na put do kreposnog života. Ali lako je zaboraviti važnu stvarnost duše: mašta je moćnija od razuma.

/ dz

Sljepoća volje

Volja je organ djelovanja unutar ljudske osobe. To je sposobnost duše koja se bavi činjenjem stvari, odabirom, piše Sam Guzman s portala Catholic Gentleman. Način na koji volja djeluje prilično je jednostavan: privlači se opaženom dobru, želi ga i kreće prema njemu, poput magneta koji se vuče prema čeliku.

Ovdje se opaža ključna činjenica. Važno je shvatiti da je volja u vrlo stvarnom smislu slijepa. Prepušten sama sebi, ne može ništa opaziti, niti zna kojem dobru ciljati ili težiti. Da bi djelovala, volja mora biti informirana o onome što je dobro pomoću osjetila, mašte, intelekta i drugih sila duše. Prije nego što je obaviještena o tom dobru, volja je nepomična, ali čim primijeti dobro i poželi, kreće se brzo i odlučno.

Obično volju pokušavamo pokrenuti samo intelektom. Odnosno, mi obrazlažemo dobar postupak i odlučujemo ga nastaviti. “Za moje tijelo bilo bi bolje da izbacim ugljikohidrate, pa ću prestati jesti kruh i piti pivo”, kažemo si. Ovo bi moglo biti sasvim racionalno i doista dobro. No, tek što smo se obvezali, vidimo reklamu craft piva u supermarketu. To je tako mučno. Možemo se podsjetiti na bogat, složen okus. Predviđamo užitak hladnog piva u vrućem ljetnom danu. Zamišljamo zajedništvo pića s dobrim prijateljima.

Prije nego što to shvate naši racionalne moći, našli smo se u supermarketu i kupili ga. Što se dogodilo? Jednostavno, naša mašta nadjačala je naš intelekt i snažno pokrenula našu volju.

Volja i mašta

Kao što sam rekao, volja mora biti informirana o dobru kojemu treba težiti da bismo djelovali, a svoju volju obično informiramo intelektom – obrazlažući ono što je najbolje.

Problem je što naš razum, naš intelekt ne mogu stvoriti želju niti pokretati volju gotovo jednako učinkovito kao mašta. U gornjem primjeru, sposobnost mašte gotovo su trenutno nadjačala naše ciljeve postavljene u suradnji s razumom. Zamišljanje oduševljenja hladnim pivom nadjačalo je našu racionalno donesenu odluku da učinimo ono što je najbolje za naše zdravlje.

Jednostavno rečeno: što se tiče pokretanja volje, mašta je najmoćnija sposobnost duše. Mašta je usko povezana s našim osjećajima i na taj način može stvoriti želju koja motivira volju brže i snažnije od gotovo svega ostalog.

Oglasi su sjeme posijano u dušu koje suptilno pokreće našu maštu, emocije, pa i kad se najmanje nadamo – našu volju.

Oglašivači razumiju ovo načelo i usavršili su ga u znanost. Istraživanje je pokazalo da prosječni Amerikanac dnevno vidi između 4.000-6.000 reklama u obliku oglasa za pretraživačku mrežu, natpisa, bilborda, TV oglasa, oglasa na YouTubeu, natpisa u restoranima itd. Većini ljudi taj je broj šokantan. To je zato što ovi oglasi djeluju na subliminalnoj razini. Odnosno, mi ih ne primjećujemo. Oni su sjeme posađeno u dušu koje suptilno pokreće maštu i emocije, a na kraju, kad se najmanje nadamo, pokreću i našu volju.

Kratki primjer. Vidite oglas za marku sportske odjeće. Oglas prikazuje sportsku slavnu osobu, nekoga tko je ikona snage, vještine i ljudskog potencijala. Zaobilazeći vaš razum, taj oglas iskorištava vašu maštu. Možda zamišljate sebe kako nosite marku i kao rezultat toga oslobađate vlastiti ljudski potencijal. Ili možda zamišljate sebe kako ga nosite i prijatelji vam se dive zbog vašeg statusa i mode. I možda najmoćnije od svega, vidite da vas žena želi kao rezultat nošenja ove marke (seks, uostalom, prodaje).

Nije važno ako ništa od ovoga nema smisla na racionalnoj razini. U stvari, vaš vam razum možda čak govori da si ne možete priuštiti proizvod ili da vas neće pretvoriti u profesionalnog sportaša, ali to jednostavno nije važno. Vaša je mašta zarobljena i pokreće vašu volju prema ovom opaženom dobru. Djelujete kupovinom.

Isti princip mašte koji nadvlada razum vrijedi za gotovo svaku domenu života. Mašta je jednostavno mnogo zavodljivija za volju od snage razuma.

Mašta: dobro ili zlo?

Zbog snage, pa čak i zavođenja mašte, mnoge su se vjerske tradicije založile za nasilno suzbijanje. Razum često može, iako ne uvijek, jasnije vidjeti Dobro, pa se stoga smatra pouzdanijim. Suzbijanje mašte i razvijanje moći razuma nad voljom stoga se smatra sigurnijim putem.

Našoj kršćanskoj tradiciji nije stran ovaj duhovni savjet. Istočno kršćanstvo, posebno, žestoko obeshrabruje upotrebu mašte u molitvi. Zapadno kršćanstvo također je imalo sjajnih duhovnih djela koja zagovaraju ušutkivanje mašte i njezinih želja, poput Oblaka neznanja i djela takvih svetaca poput svetog Ivana od Križa.

Trebalo bi biti očito da nas mašta lako može odvesti stranputicom. To može voditi našu volju da opažamo dobra koja to zapravo nisu. Ako ispitamo grijehe poput požude, shvatit ćemo da oni gotovo uvijek počinju u mašti – kao i mnogi drugi grijesi i poroci. Tako mašta zaista može biti opasna.

Što ako smo, međutim, iskoristili snagu mašte? Što ako bismo ih, umjesto da se suprotstavimo razumu i mašti, osposobili za zajednički rad? Vođeni razumom, zar mašta ne bi mogla biti silna snaga za dobro?

Istina, mašta prepuštena sama sebi može biti varljiva. Ali ako bi se ublažio i vodila razumom, a ne bila potisnuta, mogla bi nas odvesti do neba. Sveci poput svetog Ignacija Lojolskog razumjeli su snagu mašte. Zaglavljen u krevetu nakon ozljede, pročitao je životopise svetaca, a njihovo nevjerojatno junaštvo zarobilo je njegovu maštu i zapalilo njegovo strastveno srce.

Kasnije je sveti Ignacije razvio svoje duhovne vježbe koje nisu ništa drugo doli treniranje i vođenje mašte i njeno ispunjavanje svetim željama. Druge duhovne discipline, poput razmišljanja o otajstvima krunice, također koriste snagu mašte i usmjeravaju volju prema svetosti.

Na sličan način, via pulchritudinous, Put ljepote, koji zagovaraju teolozi poput pape Benedikta XVI., pokazuje nam da promišljanje o ljepoti može zapaliti našu maštu, vodeći nas do promišljanja i time želje za Vrhovnim dobrom, a to je Bog. Riječima emeritusa pape, “Umjetničko djelo može otvoriti oči uma i srca [kroz maštu], potičući nas prema nebu.”

Upotrijebite snagu mašte za dobro

Mašta je moćna sila duše koja može pokretati volju brzo i snažno. Može trenutno zaobići intelekt, vodeći nas da posegnemo za dobrom ili zlom. Mašta sama po sebi nije zla ni dobra. Ona jednostavno postoji. Ipak, ako smo odlučni i disciplinirani, mašta može biti silna snaga koja nas snažno pokreće prema Dobru.

Praktično pitanje tada postaje: Što razmišljate? Kojim slikama ispunjavate svoju maštu?

Um ispunjen pornografijom i nasiljem, materijalističkim konzumerizmom i svakojakim lažnim dobrima željet će ta zla. Takve mašte na kraju pokreću volju prema njima, mijenjajući naše ponašanje. S druge strane, međutim, mašta ispunjena ljepotom, dobrotom i kreposnim primjerima, poželjet će te stvari i također nas promijeniti iznutra.

Ako se borite za promjenu i radite stvari koje ne želite, uzmite u obzir ne samo ono što znate, već i ono čime napajate maštu. Jer duhovno je načelo jednostavno: razmišljajte o svetima i postat ćete sveti. Zamišljajte zlo i postat ćete zli. Izbor je na tebi.

 

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja