Jedan od prikaza Božjeg misterioznog djelovanja u svijetu svakako je umjetnost, ponajviše ona koju bi stari Grci povezali s estetikom ili umijećem zapažanja. Umjetnički rad možemo razumijevati i kao djelić savršenstva koje opstoji u Bogu po atributu koji samo u njemu zaista prebiva, a to je činjenica da je Stvaratelj. Kada umjetnik izradi svoj rad usavršavajući tehniku, ali i formirajući sadržaj – uobličavajući ideju – on na tren može apstrahirajući pojmiti, barem djelomice, što to Boga čini tako savršenim. On koji je istinsko savršenstvo kojem čovjek može samo težiti, pa čak i čovjek poput velikog Michelangela: “Da ljudi samo znaju koliko sam naporno radio da bih postao majstor, moja djela ne bi izgledala uopće toliko čudesna” (citirano na slikama u Sikstinskoj kapeli).

Netjelesno, intenzivno, nadasve duhovno pokretač je izrade umjetničkog djela zbog čega nas na tren umjetnost približava Božjem savršenstvu.

Ideja uvijek rađa umjetničko djelo, umno i nadasve duhovno pokretač je izrade, tehnike i napora kako bi krajnji rezultat bio prikaz onog intrinzičnog, čak instinktivnog, rođenog u netjelesnom svijetu kojeg ne možemo osjetilima zagrabiti, a ponekad se čini intenzivnijim od opipljivog.

I papa Ivan Pavao II. posebno je mislio o umjetnicima. “Nitko bolje od vas, umjetnici, genijalni graditelji ljepote, ne može naslutiti nešto od onog pathosa kojim je Bog u zoru stvaranja pogledao na djelo svojih ruku. Titraj toga osjećaja bezbroj se puta odrazio u pogledima kojima ste se vi, kao i umjetnici svakoga vremena, zahvaćeni udivljenjem zbog božanske tajnovite snage zvukova i riječi, bojâ i oblikâ, divili djelu svoje nutarnje snage, upućujući gotovo na odjek onoga otajstva stvaranja kojemu vas je Bog, jedini Tvorac svih stvari, želio na neki način pridružiti”, poručio je svim umjetnicima Ivan Pavao II. 1999.

Misterij koji naglašava ideja koja svijetli u jezgri umjetničkog djela i u nama promatračima rađa nove ideje.

Umjetnički rad također čini i promatrača sudionikom u tom poimanju divne misterije koja je stvoreni svijet, a zamjedba inspirirane umjetnosti tjera na inspirativni osjećaj. Umjetnost nas tjera da osjetimo, da protokom inspiracije ostane samo divljenje naspram onoga što se riječima ne može opisati, a naša percepcija umjetničkog djela pokazuje da je ono sve što je umjetnik zamislio i više. Taj misterij koji naglašava ideja koja prebiva i svijetli u jezgri svakog umjetničkog djela potiče i nas kao promatrače da promišljamo i u nama rađa nove ideje. Tako je skulptura norveškog umjetnika Fredrika Radduma podsjetila mnoge na snagu Duha Svetoga.

Riječka nadbiskupija na svom Facebook profilu objavila je sliku skulpture objašnjavajući kako mala i uporna ptica nade, koja nosi cijelu težinu čovjeka koji izgleda kao da je sam potpuno odustao, pokazuje snagu Duha Svetoga. “Predstavlja očajnika – grešnika kojega Duh Sveti (golub) vraća u život”, piše u objavi.

Sam je izgubio nadu, ali Duh Sveti diže ga iz ponora vlastite bijede.

Skulptura Fredrika Radduma: “Trans ī re” / Foto: fredrikraddum.no

Skulptura je zaista prikaz čovjeka klonula duhom i padnuta tijelom, prepuštena očaju čija se jedina nada krije u onom što ni on sam ne vidi. Glavom usmjerenom prema tlu ovaj čovjek više ne pronalazi nadu sam – on je možda ni nema. Duh Sveti vraća ga u život. Ne održava ga na životu jer čovjek je već odustao, Duh Sveti diže ga iz ponora vlastite bijede. Možda se upravo na isti način kako diže očajnika Duh Sveti odlučio nastaniti, osvijetliti jezgru ove skulpture.

Sam umjetnik skulpturu je izradio kao dio izložbe koja prikazuje priču Europljana koji su napustili svoje domove i prebjegli na Otočje Galápagos 1930-tih. Nije neobično stoga da je ova skulptura, kako izvještava Al Arabiya, privukla pažnju ljudi na Bliskom Istoku gdje je migrantsko pitanje postalo centralno.

Raddum je u intervjuu za Al Arabiyu naveo da skulptura ima filozofsku dimenziju: “Nešto je bilo ovdje sada, a otići će prije ili kasnije.” “U prošloj izložbi prezentirao sam nove početke za kojima tragamo, zbog kojih napuštamo i ostavljamo sve te trčimo kako bismo stvorili novi život, na putu za Utopijom”, rekao je umjetnik.