„Mir i dobro” tipični je franjevački pozdrav. Često se ljudi pitaju kako je nastao taj pozdrav budući da ovakav pozdrav ne koristi Franjo Asiški niti u jednom svome spisu. Zato je važno čitati druge franjevačke izvore i biografije koje nam pomažu da razumijemo kako je Franjo shvaćao pojmove mira i dobra, a samim tim bolje ćemo shvatiti i franjevački pozdrav.
Pozdrav koji nalaže Krist
Pozdrav „Mir i dobroˮ spominje samo Legenda trojice drugova, jedna od najstarijih i najznačajnijih Franjih biografija, opisujući početak njegova obraćenja:
„S obzirom na upotrebljavanje ovoga pozdrava neobično je to što se ne može zamisliti bez čuda: prije svog obraćenja Franjo je imao kao nekoga svog ‘preteču’ koji je češće prolazio Asizom i ljude ovako pozdravljao: Mir i dobro, mir i dobro! (usp. Iz 52,7)
Asiz / Foto: Canva
Ubrzo je dakle čovjek Božji Franjo, ispunjen proročkim duhom, prema proročanstvu, odmah nakon svoga spomenutog preteče, naviještao mir i propovijedao spasenje (usp. Iz 52,7). Snagom njegovih spasonosnih opomena izmirili su se mnogi koji su živjeli u zavadi i daleko od Krista i spasenja.” (LegTd 26).
Kako je poslije sam Franjo priznao, taj ga je susret duboko dirnuo i nekako ga je protumačio kao znak s neba, jasan pokazatelj puta kojim treba ići. Toliko da je u svojoj Oporuci (1226.), prisjećajući se te epizode, sam napisao:
„Gospodin mi je objavio pozdrav da govorimo: Gospodin ti dao mir” (Opor 23).
Franjo je ovaj pozdrav sastavio prema pozdravnim riječima kojima sv. Pavao završava svoju Drugu poslanicu Solunjanima, a koje glase: „A sam Gospodin mira neka vam dadne mir uvijek i na svaki način” (2 Sol 3,16).
To je također pozdrav koji Isus nalaže svojim učenicima kada ih šalje u Galileju (Mt 10,12) i onaj samoga Uskrslog tijekom njegovih uskrsnih ukazanja (Lk 24,36; Iv 20,19; 21,26).
Sveti Franjo / Foto: Canva
Toma Čelanski isto svjedoči:
„Od tada je počeo s velikom gorljivošću duha i radošću srca svima propovijedati pokoru… Prije svake svoje propovijedi najprije bi na sakupljene, kojima je imao tumačiti riječ Božju, zazvao mir govoreći: ‘Gospodin vam dao mir!’ (usp. Br 6,26).
Mir je naviještao i muškarcima i ženama, naviještao ga je pobožno uvijek i onima koji su mu dolazili u susret i pokraj kojih bi prolazio” (1Čel 23).
Franjo je propovijedao o miru, naučavao je o spasenju i pokori za obraćenje grijeha (usp. 1 Čel 36).
Franjo propovijeda i gradi mir
Za Franju mir se ne smije samo propovijedati, nego se prije svega mora živjeti. Tako zapravo pozdrav mira definira sam identitet franjevca.
Od početka su Franjo i njegova braća propovijedali i živjeli mir do te mjere da je to postalo posebno obilježje franjevačkoga života, tako da se i u Pravilu pojavljuje Isusovo upozorenje:
U koju god kuću uđete, najprije recite: Mir kući ovoj.
Mir je bio omiljena tema u njegovim propovijedima. To svjedoči Toma iz Splita, koji je vidio Franju kako propovijeda u Bologni 15. kolovoza 1222., pa zapisuje:
Sav sadržaj njegovih riječi smjerao na dokidanje neprijateljstava i obnavljanje ugovora o miru. Habit mu bijaše zamazan, osobnost prezira vrijedna, a lice neugledno.
No Bog je njegovim riječima dao toliku djelotvornost da su se razgovoru o miru vratili mnogi tribusi plemića među kojima bijaše
bjesnio žestoki bijes starih neprijateljstava uz prolijevanje silne krvi.
sv. Franjo Asiški / Foto: Canva
Poznato je da je Franjo izmirio asiškoga biskupa i gradonačelnika potaknuvši ih da opraštaju jedan drugom iz ljubavi prema Bogu. Nakon toga događaja u svoju Pjesmu brata Sunca dodao je strofu koja slavi opraštanje i mir:
Hvaljen budi, moj Gospodine, po onima koji opraštaju rad ljubavi tvoje (usp. AsZb 84).
Slično u Opomeni br. XV, kao komentar na jedno od blaženstava (Mt 5,9) on kaže: „Pravi mirotvorci su oni koji u svemu što podnose na ovom svijetu, iz ljubavi prema Gospodinu našemu Isusu Kristu, čuvaju mir u duši i tijelu”, piše Svjetlo riječi.
Isus Krist izvor istinskoga mira
Franjo dakle želi svim ljudima mir i spasenje. I to ne bilo kakvo, nego Božji mir i Božje spasenje. Jer Bog je onaj koji daje dobro ljudima.
Raspeti / Foto: Dario Zürchauer
Budući da je Bog izvor svakog dobra (usp. HvBo 3), dužnost je ljudskoga bića radovati se dobru koje Bog čini u njemu i u drugima i uzvratiti zahvalnošću primljeno dobro (usp. HvČs 11, NPr17,17-18).
Izvor njegove poruke i njegove predanosti miru uvijek je Gospodin, uvijek je evanđelje.
Mir je za Franju živjeti u Kristu, gledati lice Gospodinovo, vjerovati u Riječ. Mir je, poput samoga života, dragocjeni Božji dar koji treba ljubomorno čuvati podnoseći nevolje života.
Jedini način da se ima mir nije da ga se zadrži za sebe, nego da se dadne (kao i sam život), a da ga se nikada ne prisvaja (budući da je Božji), nego živi u savršenoj radosti.
To je mir koji se mora navijestiti drugima i donijeti u svijet. Taj mir je svet, božanskoga podrijetla, duhovan, sveti dar koji treba prihvatiti:
Mir je u Gospodinu.
Pozdrav mira je želja: živjeti u ljubavi, u Božjoj ljubavi. Franju pokreće ljubav prema Bogu da naviješta Božju riječ svakom čovjeku, u svakom domu, u cijelom svijetu. On, međutim, dobro zna da pomiriti se s Bogom nije laka stvar.
To uključuje potpuno obraćenje vlastitoga života. Zato u Franjinu propovijedanju nalazimo dva glavna sadržaja: pokoru i mir. Mir je kraljevstvo (to je Krist), a pokora je odgovor na dolazak kraljevstva.
Božja ljubav / Foto: Canva
U tom kontekstu razumijemo zašto je za Franju strpljivost, i to blaga strpljivost, karakteristična crta mira. Pridjev blag Franjo u svojim spisima koristi samo dva puta i on taj izraz primjenjuje na Boga koji je jedini dobar, pobožan, blag, krotak i sladak (NPr 23,9), ali i na bratske odnose.
Naime, Franjo potiče braću koja idu po svijetu da se ne svađaju i ne prepiru i da ne osuđuju druge, nego da budu blagi, miroljubivi i čedni, krotki i ponizni, i neka sa svima razgovaraju uljudno (Usp. Pr 3,10-11).
Tako prema Franji čovjek nalazi mir tek kad ponovno otkrije Krista, jer On je naš mir.
U Njemu tada pronalazi i onaj sklad sa samim sobom, s drugima, sa stvorenjem i prirodom koji ga čini sposobnim za trajno hvaljenje, te čovjekovo srce postaje izvor milosrđa i ljubavi. Taj mir nam omogućuje da nosimo i podnosimo svoje nemoći i nevolje, ali i one od drugih ljudi.
Taj mir je trajni milosrdni oprost ponuđen bratu. I taj mir traži da se dadne (mir) i navijesti (pokora).
Moderni pozdrav „mir i dobro”
Tijekom svoje povijesti franjevci do dandanas koriste pozdrav Gospodin ti dao mir ili Gospodin ti udijelio svoj mir.
Doduše, u moderno vrijeme uglavnom u službenim pismima i dokumentima. Prijelaz iz toga oblika na pax et bonum (mir i dobro) prvi put je dokumentiran u franjevačkim samostanima 15. stoljeća i postao je popularan franjevački pozdrav diljem Italije.
franjevci Kustodije Svete Zemlje u molitvi / foto: custodia.org
Mir i dobro poslije se raširio po svim franjevačkim zajednicama te je postao ustaljeni franjevački pozdrav.
Širenju ovoga pozdrava pridonio je uvelike poznati propovjednik franjevac kapucin fra Mariano iz Torina (1906. – 1972.). On je od 1955. pa sve do svoje smrti uređivao i vodio emisije na radiju i televiziji i svaku je započinjao pozdravom „Mir i dobro svima”.
Pozdrav je bio aktualan na svim molitvama za mir u Asizu koje su organizirale pape (1986., 2002., 2011., 2013.) pa je franjevački pozdrav prisutan čak i u drugim religijama.
Na tom posljednjem susretu 2013., sada već blagopokojni papa Franjo je poručio:
„Tko god slijedi Krista, prima pravi mir, mir koji nam samo On, a ne svijet, može dati. Svetog Franju mnogi povezuju s mirom, i to s pravom, ali rijetki idu dublje. Kakav je to mir koji je Franjo prihvatio i živio i koji nam prenosi? Onaj Kristov, koji je prošao kroz najveću ljubav, onu Križa. Mir je to koji je Uskrsli Isus dao učenicima kad se pojavio među njima. Franjevački mir nije sladunjav osjećaj. Molim vas: taj sveti Franjo ne postoji! Nije to ni panteistički sklad s energijama kozmosa…
Sveti Franjo Asiški / Foto: Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda
To nije franjevački! To nije franjevački, to je jedna ideja koju su neki iskonstruirali! Mir svetog Franje je onaj Kristov i nalazi ga onaj koji na sebe uzima njegov jaram, to jest njegovu zapovijed: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio. A ovaj se jaram ne može nositi s arogancijom, s drskošću, s ohološću, nego se može nositi samo s blagošću i poniznošću srca. Obraćamo se tebi, Franjo, i molimo te: nauči nas da budemo oruđe mira, mira koji ima izvor u Bogu, mira koji nam je donio Gospodin Isus.”