Je li Tijelovo zapovjedni blagdan i trebamo li na Tijelovo ići na misu? Što je uopće zapovjedni blagdan i na što nas obavezuje?
Zapovjedni blagdani, u Katoličkoj crkvi su dani crkvene godine na koje vjernici trebaju nazočiti misi i uzdržati se od teških poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost koja je vlastita danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela, piše Župa sv. Ante – Komin.
Zapovjedni blagdani u Katoličkoj crkvi sve su nedjelje u godini, a tu spadaju Uskrs, Duhovi i još neki značajniji dani, te svetkovine: Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, Božić, Marija Bogorodica, Bogojavljenje, Sveti Josip, Uzašašće, Sveti Petar i Pavao, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti. Međutim, biskupske konferencije mogu, uz odobrenje Apostolske Stolice neke od zapovjedanih blagdana ukinuti ili premjestiti na nedjelju, što se redovito događa. Tako je svih 10 gornjih svetkovina zapovjedno samo u Vatikanu (ne i u ostatku Rimske biskupije) i u Švicarskom kantonu Ticinu. U Hrvatskoj su zapovjedane sljedeće svetkovine: Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi sveti.
Katolici u Hrvatskoj rado svetkuju i blagdane koji (više) nisu zapovjedni poput Bogojavljenja, Svijećnice, Uzašašća, Svetog Petra i Pavla, Male Gospe, Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, drugog dan Uskrsa i Božića i dr. Katekizam Katoličke Crkve navodi bolest, skrb za dojenčad, dobivanje oprosta od vlastitoga župnika kao opravdane razloge za izostanak sa svete mise na zapovjedni blagdan. Dakle, oni koji hotimice izostave misu na te dane čine teški grijeh.
Kada se počelo obilježavati Tijelovo?
Blagdan Tijelova slavimo devetog četvrtka nakon Uskrsa čime obilježavamo ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Različiti su nazivi kojima imenujemo ovaj blagdan koji još nazivamo i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don i Božji blagdan. Tijelovo se slavi od 12. stoljeća kada se časnoj sestri augustinki iz belgijskog samostana u Liegeu, svetoj Julijani u jednom viđenju punog mjeseca ukazala mrlja na mjesecu. Mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu kojom bi se trebao častiti Presveti Oltarski Sakrament. Sveta Julijana čula je glas s neba koji je istaknuo tri razloga za ustanovljenje takvog blagdana: učvršćivanje vjere u sam Presveti sakrament, jačanje vjernika klanjanjem sakramentu i javno pružanje zadovoljštine za uvrede nanesene Presvetom sakramentu.