Slavimo danas svetkovinu Bezgrešnog začeća BDM. Ova svetkovina savršeno se uklapa u ambijent došašća kad se kao zajednica Kristovih vjernika pripremamo na Otkupiteljev dolazak. Bog je Mariju, Majku Isusovu, unaprijed očuvao od svake ljage grijeha kako bi bila dostojan stan Sinu Božjemu. I dok u došašću s Ivanom Krstiteljem želimo pripremiti put Gospodinu koji dolazi, svoj pogled upiremo u BDM, koja je, bez grijeha začeta, pristala biti suradnica Božja u djelu spasenja ljudskoga roda. 

Marija je Majka Otkupitelja, i u isto vrijeme od njega prva otkupljena, očuvana od svake ljage grijeha snagom Isusovih zasluga unaprijed.

U Knjizi Postanka koju smo čitali obećanje Spasitelja uključuje i obećanje ove izabrane Djevice: Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu. Upravo s Marijom počinje borba između roda ženina i roda zmijina. Ta je borba bila najavljena od samog Djevičina postanka, jer je ona bila začeta bez ikakve ljage grijeha, a to znači da je kao takva bila potpuno suprotstavljena sotoni. Neprijateljstvo će kasnije postajati sve veće i sve oštrije, a pobjeda će biti izvojevana kad se u svijetu pojavi „rod“ Marijin i kad on svojom smrću uništi grijeh. Marijin se poziv na taj način uklapa u prvi plan povijesti spasenja; ona je Majka Otkupitelja, i u isto vrijeme od njega prva otkupljena, očuvana od svake ljage grijeha snagom Isusovih zasluga unaprijed. Međutim, Marijina se bezgrešnost ne ogleda samo u odsutnosti grijeha, nego još više u “punini milosti”. Marija, Majka Isusova, koja je dala svijetu sam Život koji sve obnavlja, od Boga je bila obdarena darovima u skladu s tako uzvišenom ulogom, urešena od prvoga časa svoga začeća sjajem sasvim osobite svetosti. Najvedrije je i najjasnije svjedočanstvo pozdrav anđela Gabrijela: Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom, što je ujedno i najjače svjedočanstvo o bezgrešnom začeću Marije, koja ne bi u potpunom smislu bila “puna milosti” kad bi ju, ma i samo na jedan trenutak, dotaknuo grijeh.

Djevica Marija započela je tako svoje postojanje s bogatstvom milosti koje neizmjerno nadmašuje ono bogatstvo što su ga najveći sveci dostigli na kraju svoga života. Potrebno je osim toga i promotriti Marijinu apsolutnu vjernost, njezinu posvemašnju predanost Bogu, kako bismo mogli naslutiti svu snagu ljubavi i postizanja sjedinjenja sa Svevišnjim. 

Tako Marija daleko nadvisuje sve druge stvorove, nebeske i zemaljske. 

Sveti Pavao opisuje u drugom čitanju otkupljenu Crkvu. Ali taj se opis danas na poseban način odnosi na Mariju jer ona predstavlja početak Crkve, ona je odličan ud Crkve, ona je prvo otkupljeno ljudsko biće. Bog je u svom naumu spasenja Mariju blagoslovio svakim duhovnim blagoslovom. Ona je sada sveti narod od Boga izabran. U njoj se ispunjaju Božje nakane, ne po zaslugama ljudi, već po milosti koju Bog daje iz svoje dobrote i ljubavi. I upravo zato Marija je baštinica svega što je Bog od početka obećao ljudima. 

Evanđelje pak pokazuje Isusa kao tog obećanog potomka žene koji će čovječanstvo spasiti od grijeha, a Mariju kao tu obećanu ženu, od Boga odabranu, punu milosti. 

Sestre i braćo, danas nas Crkva poziva da u jedan glas slavimo Boga radi “čudesnih djela” izvršnih u ovoj poniznoj Djevici. Čudesna su to djela: Bog je rastrgao po Djevici lance istočnoga grijeha koji vezahu sinove i kćeri Adamove. To zapravo znači da je Bog na Mariji primijenio svoje otkupiteljsko djelo prije negoli je u povijesti bilo ostvareno – Isus ga je, naime, izvršio tek kad se od nje rodio. Tako je Nazaretska Djevica na čelu čete otkupljenih. Upravo s njome počinje povijest spasenja, a ona sama surađuje u toj povijesti spasenja time što daje svijetu Spasitelja ljudi. Mi koji u Spasitelja vjerujemo, zapravo samo slijedimo nju.

Crkva stavlja danas pred nas lik Djevičin upravo zato da bi nam posvijestila da ako se u Mariji taj božanski plan ostvario osobitom puninom, isto tako on se mora ostvariti i u svakom vjerniku.

Crkva stavlja danas pred nas lik Djevičin upravo zato da bi nam posvijestila da ako se u Mariji taj božanski plan ostvario osobitom puninom, isto tako on se mora ostvariti i u svakom vjerniku, u svakom od nas, prema onoj mjeri koju nam je odredio dobri Bog. Kako bismo uspjeli u svemu tome, Crkva nam stavlja Bezgrešnu kao uzor i kao pomoć na tom putu prepoznavanja i izvršavanja volje Božje.  Potrebno je, dakle, braćo i sestre, svoj život oblikovati i usmjeravati prema životu Bezgrešne. Potrebno ju je nasljedovati u njezinoj vjernosti milosti, u njezinoj neprestanoj otvorenosti i predanju Bogu. I kao što je Bog u Mariji izveo čudesna djela, jednako tako i nas Gospodin želi učiniti svjedocima svoje ljubavi ovomu svijetu. Stoga, poput Marije, i ovoga adventa otvorimo svoja srca i zajedno s njom uskliknimo: „Neka nam bude po riječi tvojoj!“  kako bismo spremno mogli dočekati dolazak našega Gospodina.

Uz dopuštenje uredništva, propovijed vlč. Petra Maskaljevića prenosimo iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije na koji se možete pretplatiti OVDJE.