Budi dio naše mreže

Učenje o osam zlih misli potječe iz Biblije, konkretno s početka 7. poglavlja Ponovljenoga zakona, u kojem se nabrajaju narodi koje Izrael mora pobijediti da bi ušao u Obećanu zemlju.

/ mpp

Većina naših suvremenika ne zna što je acedija. Malo ih zna da upravo acediju tradicija povezuje s „podnevnim demonom“ od kojega strepe oni koji proživljavaju „krizu srednjih godina“. Međutim, iako je riječ acedija zaboravljena, fenomen koji ona obuhvaća nije nestao. Dovoljno je uroniti u divne tekstove prvih pustinjskih monaha i odmah ćemo to vidjeti, piše u knjizi „Podnevni demon“.

„Podnevni demon“

Sam izraz „podnevni demon“ trebao bi u nama pobuditi oprez jer demone povezujemo s noći, a ne s danjim svjetlom. Nije li možda to zlo toliko zastrašujuće upravo zbog toga što ne očekujemo demona koji napada usred dana.

Jedan od tih pustinjskih otaca bio je Evagrije Pontski. Da bismo shvatili Evagrijevo učenje o acediji, valja nešto reći o teoriji „zlih misli“ ili logismoi, koju nalazimo u istočnoj Crkvi. Nju nalazimo u jednom od najpoznatijih Evagrijevih djela: Praktičnoj raspravi ili Praktiosu.

Kod Evagrija riječ logismos (zla misao) gotovo se uvijek rabi u množini, logismoi, i u pogrdnu smislu. On zapravo poistovjećuje zlu misao s demonom koji je nadahnjuje.

Tako Evagrije većinom govori o „demonu acedije“, „demonu požude“ ili „demonu srdžbe“ itd.

Misli su personi ficrane, zbog čega postaju vrlo žive i to im omogućuje da raspravljaju među sobom. To ćemo opet naći nekoliko stoljeća kasnije, kod cistercita Calanda de Reignyja (13. st.), koji će zamisliti rasprave što ih vode misli.

Evagrije je prvi sustavno iznio učenje o osam zlih misli.

Zašto osam?

Učenje o osam zlih misli potječe iz Biblije, konkretno s početka 7. poglavlja Ponovljenoga zakona, u kojem se nabrajaju narodi koje Izrael mora pobijediti da bi ušao u Obećanu zemlju: Hetiti, Girgašani Amorejai, Kanaana, Perižani, Hivijai i Jebusejci.

To je sedam naroda kojima treba pridodati još Egipat, koji je Izrael napustio odlaskom u pustinju. Ukupno osam naroda, osam neprijatelja koje narod Izraelov mora svladati da bi ušao u Obećanu zemlju.

U tradicionalnoj duhovnosti kršćanski je život hod kroz pustinju. Napustili smo Egipat (odnosno zemlju grijeha) prolaskom kroz Crveno more (odnosno krštenjem) i tako smo započeli duhovno putovanje koje će trajati naš život i koje možemo poistovjetiti s pravim hodočašćem kroz pustinju.

Da bismo mogli ući u Obećanu zemlju (odnosno u vječni život), moramo svladati neprijatelje. Ovih osam naroda simbolizira osam neprijatelja duše koje moramo pobijediti prije nego što se konačno sjedinimo s Bogom.

Najgori narod je Egipat; naš najgori neprijatelj je oholost. Što se tiče preostalih sedam neprijatelja koje moramo svladati, to su: proždrljivost, požuda ili bludnost, pohlepa ili srebroljublje, tuga, srdžba, acedija i častohleplje.

Evagrije je prvi koji je prikazao osam zlih misli uvijek u istom poretku, pri čemu je oholost na kraju popisa. Može se reći da Evagrije polazi od najtjelesnijih zlih misli (proždrļjivost i bludnost) i završava s najduhovnijima (taština i oholost).

Svi ti logismoi, prema Evagriju, imaju dvostruki uzrok koji odgovara dvostrukoj čovjekovoj naravi, tjelesnoj i duhovnoj.

Za njega te su misli povezane jedne s drugima: proždrljivost nas, na primjer, čini sklonima bludnosti, a ona pak zahtijeva novac da bi se ostvarila pa otud srebroljublje; ali ako netko nema novca, pada u žalost, zatim srdžbu, acediju itd.

Zle misli proizlaze iz dviju strastvenih modi duše naime moći žudnje [concupisaibilis] i moć rasrdljivosti [irascībilis]’ One zamračuju treću moć: um, čija je glavna funkcija spoznati Boga.

Sve te misli dolaze iz jedne ili druge od različitih moći duše, no, među njima, acedija zauzima osobito mjesto, jer ona nastaje iz svih moći u isti mah, što je čini tako zastrašujućom. Moglo bi se reći da se ona nalazi u sjedištu dvaju nizova mana: jednoga koji dolazi odozdo (tjelesne strasti) i drugoga koji dolazi odozgor (duhovne strasti).

Acedija dotiče i tijelo i dušu. Okorištava se tjelesnom slabosti kako bi dotakla dušu.


Više o acediji pročitajte u Verbumovoj knjizi „Podnevni demon / Acedija – skriveno zlo našega doba“. Autor Jean-Charles Nault razotkriva „podnevnoga demona“ i pokazuje pet načina kako ga pobijediti!

Acedija / Foto: Verbum

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja