Profesor Ivica Debić, pomoćnik za sigurnost i obavještajne poslove u zapovjedništvu obrane Grubišnog polja, spomenuo se tog dana u knjizi “Otkos”:

“Velika Peratovica, 3. studenoga. Cijelo selo kao duga, pusta ulica bez kraja gdje daljina postaje još daljom. Iza jednog zavoja izroni pravoslavna crkva svetog Petka. Na prozoru joj hrvatski stijeg. Malo podalje grupa branitelja pred zgradom u kojoj je doskora bio četnički štab. Unutra posvuda nered, prljavština, prazne rakijske boce, oglodane kosti ovčjih butova i svinjskih rebara, slika ćelavog Šešelja, ušljive vojničke kabanice razbacane po pljesnivim slamaricama, težak, nepodnosiv smrad. Odvratan prizor. Sjetih se Churchilla, koji je četnike u II. svjetskom ratu nazvao najprljavijom vojskom. Kratak i jezgrovit opis. Iz nedalekog podruma stare seoske škole pripadnici Civilne zaštite iznijeli su tijela petero izmasakriranih ljudi. Ipak, odmah sam prepoznao Željka Selešija, svog učenika. Osjetio sam suze u očima. I pitanje, bez odgovora: Što su ovi nevini ljudi skrivili da ih je snašla ovakva zla sudbina? Od četničkih zločinaca u peratovičkom podrumu, mučeni su i naposljetku ubijeni: Božidar Jakopec (Velika Maslenjača), Petar Kramar (Munije), Mato Petek (Velika Pisanica), Željko Seleši (Topolovica) i Franjo Šokec (Djakovac).”

Oslobađanjem Velike Peratovice stečeni su preduvjeti za daljnje oslobađanje Bilogore odnosno sela Munije, Dijakovac i Turčević Polje koja su oslobođena idućeg dana. Time je oslobođeno cijelo područje bivše općine Grubišno Polje zbog čega se 4. studeni obilježava kao Dan oslobađanja grada Grubišnog Polja.

Na današnji dan 1994. godine hrvatske su snage oslobodile grad Kupres koji se pod okupacijom nalazio još od travnja 1992. godine. Time je okončana oslobodilačka operacija združenih snaga HVO-a i Armije BiH kodnog naziva „Cincar“. Operacija je dobila ime po planini i istoimenom vrhu Cincar koja dijeli Kupreško i Glamočko polje.

Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma bila je to prva zajednička operacija donedavno sukobljenih strana, no ujedno bila je to i prva velika oslobodilačka operacija HVO-a. Iako potpuni nadzor nad Kupreškim poljem nije ostvaren, oslobođeno je 600 četvornih kilometara prostora kojim su prolazili strateški važni prometni pravci prema Splitu i Sarajevu te Šipovu i Ramskoj dolini.

Osim toga, Hrvatsko vijeće obrane pokazalo je u koliku je respektabilnu silu tijekom dvije godine rata stasalo, a pobunjenim Srbima odaslana je jasna poruka što ih čeka u ratnoj budućnosti. Naime, operacija Cincar prva je u nizu velikih operacija kojima je počelo oslobađanje prostora u BiH od srpske okupacije. 

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.