Velikosrpska pobuna dosegnula je vrhunac 1. ožujka 1991., razoružavanjem policajaca hrvatske nacionalnosti u policijskoj postaji i podizanjem te naoružavanjem pričuvnoga srpskog policijskog sastava. Načelnik policijske postaje Pakrac Jovo Vezmar, zajedno s vodstvom Srpske demokratske stranke na čelu s Veljkom Džakulom, organizirao je naoružane straže po gradu. Da je cijela akcija pomno isplanirana i da su u njoj sudjelovali oficiri Kontraobavještajne službe i Jugoslavenske narodne armije potvrđuje činjenica da su ti događaji isprovocirani u vrijeme najavljenih vježbi jugovojske na tom području. Usto, u Srbiji su već unaprijed bili pripremljeni i organizirani mitinzi potpore navodno ugroženom srpskom narodu u Pakracu. 

Hrvatska vlast, odlučna da obrani demokratski poredak u Republici, poslala je na današnji dan, 2. ožujka 1991. godine, postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova kako bi osigurale red i mir u Pakracu te zaštitile građane. Oko 5 i 45 ujutro pripadnici Posebne jedinice policije iz Bjelovara već su bili u Pakracu. Ušli su prvo u zgradu Općine gdje nije bilo nikoga, a zatim bez otpora i u zgradu Policije gdje također nije bilo nikoga. Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci. Pobunjenici su se povukli u povišene dijelove grada Vinograde i Gavrinicu, te sela Šeovica i Japaga.

Specijalci su se rasporedili na području općine i policije, a u 9 sati na njih je s okolnih brda otvorena puščana paljba. Specijalci također uzvraćaju, a sve završava nakon nekih pola sata kada dolazi JNA. U akciji uvođenja javnog reda i mira sudjelovala je i Antiteroristička jedinica Lučko kao i dijelovi Jedinice za posebne zadatke Rakitje. Oko 10 sati iz Čazme je došao Stjepan Kupsjak koji je postavljen za novog načelnika Policijske postaje Pakrac jer je dosadašnji načelnik Jovo Vezmar, zajedno sa svojim pomoćnikom Brankom Pavićem, pobjegao u brda zajedno s pobunjenicima.

Također, svi razoružani hrvatski specijalci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te se prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja. Tijekom dana, hrvatski specijalci stavili su pod nadzor ulaze u grad te su često pri kontroli vozila u automobilima pronalazili duge cijevi. U Pakracu su se nalazile i jedinice JNA, ali nisu sudjelovale u sukobu. Popodne tog dana u Pakrac su došli visoki hrvatski dužnosnici, potpredsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stjepan Mesić i predsjednik Vijeća općina Sabora Republike Hrvatske Slavko Degoricija kako bi pridonijeli smirivanju situacije. Kako su visoki predstavnici otišli, tako se oko 18 sati s okolnih brda sručila pucnjava jača nego ujutro, a specijalci također nisu ostali dužni. Hrvatske snage su imale troje lakše ranjenih, dok gubici pobunjenika nisu utvrđeni.

Sljedećega dana, kada je pobuna ugušena, Pakrac je bio pust grad. Jake snage Posebnih postrojbi MUP-a i dalje su ostale na ulicama, posebice oko zgrade Skupštine općine i Policijske postaje. Uz njih na pakračkim ulicama i svim gradskim prilazima bile su i oklopne jedinice JNA. Unatoč slamanju terorista, Pakrac je ostao jedno od žarišta velikosrpske pobune koja je i dalje tinjala i još se u nekoliko navrata razbuktala. U kolovozu 1991., uz otvorenu pomoć JNA, pobunjeni Srbi žestoko su napali Pakrac koji se uspješno obranio, a na rubnim dijelovima grada pobunjeni Srbi ostali su sve do operacije „Bljesak“ 1995. godine. 

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.