Uz lokalno stanovništvo iz Baćina, u žrtve ratnog zločina ubrajaju se i mještani Cerovljana i Hrvatske Dubice koji su ostali u svojim domovima i nakon što je taj dio Hrvatske okupiran. Iako je većina civila napustila to područje, oko 120 seljana, Hrvata mahom starije dobi, ostalo je živjeti i nakon okupacije u Hrvatskoj Dubici i okolnim selima. 

Više od mjesec dana nakon okupacije čelnici lokalnih Srba pomno su isplanirali zločin. Sastavljen je popis preostalog stanovništva hrvatske nacionalnosti, te izdana zapovijed za njihovo uhićenje. Na intervenciju rodbine i prijatelja uhićenika koji su bili privatno povezani ili u srodstvu sa Srbima pušteno ih je desetak. Po preostale zatočene civile, najvećim dijelom žene visoke životne dobi, stigao je autobus. Rečeno im je da ih se vozi na razmjenu u Glinu no umjesto toga završili su na stratištu. 

Dovedeni su u blizinu sela Baćin gdje su uz još desetak Hrvata pobijeni rafalima iz automatskog oružja. Mrtva tijela ostavljena su nepokopana uz rijeku Unu. Kasnije su, kada se počeo širiti smrad, okupatorske vlasti bagerima u rupe uz obalu pokopali sve pobijene. Svi ubijeni, njih 56, bili su mahom starije dobi, osobe koje nisu bile u mogućnosti napustiti svoje domove. U tom razdoblju uhićen je i likvidiran i veći broj civila iz Baćina, Dubice i Cerovljana na nepoznatim lokacijama. Potpuno precizan popis pobijenih ne postoji, a bageri su do neprepoznatljivosti izmasakrirali njihova tijela. Do danas su identificirani posmrtni ostaci samo 45 osoba.

Za zločin je odgovorna jedinica za posebne namjene „Kaline“ iz Komogovine u sastavu „Milicije SAO Krajine“, pod zapovijedanjem Steve Borojevića poznatog pod nadimkom Gadafi koji je poginuo 1992. nakon što je počinio niz stravičnih zločina na Banovini. Tek nakon što je televizijska emisija „Istraga“ napravila rekonstrukciju zločina, pokrenula se pravna država. Godine 2006. započeta je istraga da bi 2010. županijsko državno odvjetništvo u Sisku, za zločin u Baćinu, podiglo optužnicu protiv 15 osoba. Njih sedmorica osuđeni su 2013. godine na 125 godina zatvora, ali niti jedan od osuđenika nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Tako za najveću masovnu grobnicu u Domovinskom ratu, nakon Ovčare, još uvijek nitko nije odgovarao. 

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.