Budi dio naše mreže

Prvi dan oslobodilačke operacije "Oluja"

Na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, hrvatske su snage u 5 sati ujutro pokrenule oslobodilačku operaciju "Oluja". Njome je oslobođeno više od 18% ukupnog područja Republike Hrvatske koje se našlo pod okupacijom.

/ Borna Marinić

Nakon niza neuspješnih pregovora o mirnoj reintegraciji hrvatskoj strain nije preostalo ništa drugo nego da vojnom operacijom oslobodi okupirane krajeve. Pobunjeni Srbi napad su očekivali jer ratno stanje u takozvanoj “Krajini” proglašeno je 28. srpnja, kada su hrvatske snage oslobodile Bosansko Grahovo, a civilne strukture su u suradnji s vojskom pripremale evakuaciju ljudstva i materijalnih dobara. 

Srbe je ipak iznenadilo što su Hrvatska vojska i policija napale cjelokupni okupirani prostor, osim istočne Slavonije. Pred početak napada, snage UNCRO-a obaviještene su preko časnika za vezu da počinje oslobodilačka operacija, a u prvim satima predsjednik Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja:

“Prisiljeni smo na takvu odluku da bismo, nakon četiri godine uzaludnog pregovaranja stali na kraj daljem izigravanju hrvatske i međunarodne javnosti i da bismo osigurali početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta. Stoga u ime demokratske vlasti Hrvatske: Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe da predaju oružje hrvatskim vlastima uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima. Pozivam inicijatore pobune da shvate uzaludnost svoga pothvata i njegovu štetnost za srpsku zajednicu u Hrvatskoj, ako ustraju u pobuni, da se predaju hrvatskim vlastima i prihvate oprost ili pravično suđenje za svoje prijestupe. Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava i omogućiti izbori za lokalnu samoupravu prema hrvatskom Ustavu i Ustavnom zakonu uz prisutnost međunarodnih promatrača.”

Napadne aktivnosti započele su u zonama odgovornosti pet zbornih područja – Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospić i Split. Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radiorelejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Prvoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Dabar, Gora i niz drugih sela te prijevoj Mali Alan i područje Tulovih greda na Velebitu. Hrvatske snage krenule su u prodor iz 30 pravaca, a jedan od najtežih bio je onaj prema Petrinji. Na njemu je tog dana život na oltar Domovine položio jedan od najvećih heroja Domovinskog rata – Predrag Matanović.

Matanović je rođen 1969. godine u Sisku. Živio je u obližnjoj Mošćenici, a vjenčao se 1994. godine s Natalijom koja mu je rodila sina Leonarda koji je na ovaj svijet nažalost došao nakon očeve pogibije. U prosincu 1990. godine dragovoljno se prijavio u postrojbe MUP-a Republike Hrvatske, a osnivanjem Posebne jedinice policije PU Sisak u ožujku 1991. godine postaje njezin pripadnik.

U 2. gardijsku brigadu “Gromovi” pristupa u ljeto 1991. godine kada se formira njezina 2. bojna “Banijska oluja”. U njoj je zbog pokazane profesionalnosti, hrabrosti i moralnih odlika raspoređen na dužnost zapovjednika 1. satnije, a uskoro i na dužnost zamjenika zapovjednika čitave bojne. Prva borbena iskustva stječe na Banovini, na području Gline, Dragotinaca, Kozibroda, Komareva, Blinjskog Kuta, Slane i Glinske Poljane.

Tijekom Domovinskog rata osim Banovine sudjeluje u borbenim operacijama na dubrovačkom, zadarsko-novigradskom i ličkom ratištu. Tijekom napada na neprijateljske borbene položaje na dubrovačkom ratištu tijekom operacije “Tigar”, 1992. godine, teško je ranjen, ali se nakon liječenja vraća u postrojbu i uskoro postaje zapovjednik “Banijske oluje”. Tijekom svih akcija i na svim bojištima isticao se nevjerojatnom hrabrošću, a svaka njegova borbena akcija bila je iznimni borbeni pothvat ili junački čin. Bio je istinski i cijenjeni vođa, moralna vertikala i uzor svakom svojem ratniku. Jedan je od gotovo 200 hrvatskih branitelja koji su poginuli u oslobodilačkoj operaciji “Oluja”.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
operacija oluja

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja