19. lipnja 1990. godine Nastavničko vijeće Sveučilišta u Zagrebu usvojilo je uputu prema kojoj se onim studentima koji ne žele polagati ispite iz predmeta „Marksizam” i „Socijalizam i samoupravljanje” taj ispit ne računa u uvjete za prijelaz u višu godinu studija. Do kraja studija umjesto toga moraju položiti odgovarajući sadržaj novog predmeta humanističko-društvenih znanosti.
19. lipnja 1991. godine u Beogradu su razgovarali predsjednici Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Razmatrani su putevi za izlazak iz krize. Konstatirali su da u pogledu zajedničkih funkcija postoje bliska, a u nekim pitanjima i podudarna gledišta u odnosu na funkcioniranje jedinstvenoga tržišta, zaštite ljudskih i građanskih prava, a da razlike postoje u pogledu obilježja državne zajednice odnosno ostvarivanja funkcije obrane i inozemnih poslova. Milošević je prihvatio suverenitet republika ako one ostanu u Jugoslaviji kao zajedničkoj državi. Složili su se da treba dalje razrađivati prijedloge te da bi razgovore trebalo nastaviti uz sudjelovanje svih predsjednika republika i s Predsjedništvom SFRJ. Razmatrana je i aktualna gospodarska situacija.
Istog dana jugoslavenski premijer Ante Marković razgovarao je u Beogradu s predsjednicima Republike Slovenije i Republike Hrvatske te s članovima Predsjedništva SFRJ iz obje republike Janezom Drnovšekom i Stipom Mesićem. Razmatrana su sva pitanja vezana za proces razdruživanja i s tim u vezi donošenje odluka i pratećih zakonskih akata u Skupštini Republike Slovenije i Saboru Republike Hrvatske.
Tog dana Svenjemački parlament – Bundestag prihvatio je Nacrt deklaracije o Jugoslaviji u kojem se naglašava pravo jugoslavenskih naroda da sami odluče o budućem ustrojstvu zemlje te da novo jedinstvo zemlje može biti rezultat želje njezinih naroda.
U Berlinu su ministri vanjskih poslova članica KESS-a donijeli su posebnu „Izjavu o Jugoslaviji”, u kojoj je „podrška demokratskom razvoju” stavljena ispred dijela teksta koji govori o podršci „jedinstvu i teritorijalnom intergitetu” te se poziva da se put iz sadašnje „teške i opasne situacije” pronađe „bez primjene sile”. Nakon konferencije talijanski ministar vanjskih poslova Gianni De Michelis izjavio je novinarima u Berlinu da bi jednostrano proglašenje nezavisnosti Hrvatske i Slovenije bilo kršenje načela KESS-a.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.