13. lipnja 1990. Predsjedništvo SR Hrvatske na sjednici pod predsjedanjem predsjednika dr. Franje Tuđmana ocijenilo je bitnim prihvaćanje inicijative političkih vodstava za demokratsko razmatranje svih otvorenih pitanja budućeg uređenja Jugoslavije. Raspravljalo se o modernizaciji policije odnosno prestanku prisluškivanja, otvaranju pisama te uskraćivanju putovnica kao i o oslobađanju svih osoba osuđenih za političke delikte te također o zajamčenom slobodnom i sigurnom povratku političkih emigranata.
Istog dana u Beogradu je održan miting opozicije na kojem je ponovljen zahtjev za održavanjem slobodnih i višestranačkih izbora u Srbiji. Za vrijeme mitinga izbila je tučnjava između pristalica Srpskog pokreta obnove i Srpske narodne obnove. Paljene su i slike Josipa Broza Tita i Slobodana Miloševića. Nakon završetka mitinga dio sudionika mitinga ispred zgrade Televizije Beograd protestirao je protiv jednostrane informativne politike u službi vladajuće partije, Saveza komunista Srbije, te je izbio sukob s milicijom.
13. lipnja 1991. na zajedničkoj sjednici odbora za unutrašnju politiku i narodnu obranu Skupštine SFRJ u Beogradu, s glavnom temom – protuzakonito naoružanje, zamjenik saveznog sekretara za narodnu obranu admiral Stane Brovet optužio je Hrvatsku i Sloveniju da se ilegalno naoružavaju još od kolovoza 1990., te da se oružje uvozi „avionima i brodovima”. Nelegalnim su proglašeni Martićevi „specijalci”, ali i Zbor narodne garde i slovenska Teritorijalna obrana.
Istog dana ambasador SAD-a u Jugoslaviji Warren Zimmermann boravio je u Zagrebu, gdje je u odvojenim susretima razgovarao s Franjom Tuđmanom, predsjednikom RH, Stipom Mesićem, ustavnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ, Žarkom Domljanom, predsjednikom Sabora RH, Davorinom Rudolfom, ministrom vanjskih poslova i Savkom Dabčević-Kučan, predsjednicom HNS-a.
U razgovoru sa Žarkom Domljanom ambasador SAD-a, pored interesa za političko stanje u Hrvatskoj interesirao se i za funkcioniranje Odbora za ljudska prava u Saboru RH, a iznio je i stav SAD-a da je Krajina isključivo hrvatski teritorij. Potvrdio je i američku potporu izboru Stipe Mesića za predsjednika Predsjedništva SFRJ. Sa Savkom Dabčević-Kučan razgovarao je o razdruživanju Hrvatske od Jugoslavije, o mirnom rješenju krize, o referendumskim opredjeljenjima građana Hrvatske, o JNA, o formiranju hrvatske vojske, o odnosu prema Bosni i Hercegovini, o načinu prevladavanja gospodarske krize i intergaciji Hrvatske u suvremena civilizacijska društva.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.