Iako su ratna djelovanja u Hrvatskoj deklarativno prestala 3. siječnja 1992. godine potpisivanjem Sarajevskog primirja, srpski su teroristi nastavili ubijati hrvatske policajce, vojnike i civile. Pakrac je u tom razdoblju, kao i 1991. godine, bio posebno u nepovoljnom položaju. Linija razgraničenja bila je duga čak 42 kilometra, a smjeli su ju nadzirati samo pripadnici policije s kratkim naoružanjem. Dodajmo tome i činjenicu da je teren bio vrlo težak, a dio linije razgraničenja protezao se i kroz sam grad.

U Beogradu je na današnji dan 1991. održana sjednica Predsjedništva SFRJ, kojoj je predsjedavao predsjednik SFRJ Stipe Mesić. Na sjednici je razmatran prijedlog odluke o prekidu vatre u Hrvatskoj. Iz Republike Hrvatske stigli su predsjednik Vlade Josip Manolić i potpredsjednik Vlade dr. Franjo Gregurić. Predsjednik dr. Franjo Tuđman i dalje ostaje pri stavu da ne ide u Beograd dok JNA ne počne sprječavati srpske teroriste u Hrvatskoj.

Na današnji dan 1991. u Valbandonu pokraj Pule osnovana je Specijalna jedinica policije "Bak" PU Pula. Prvi sastav SJP "Bak" činili su policijski službenici dragovoljci iz policijskih postaja tadašnje PU Pula, njih 78. Odmah nakon postrojavanja, krenuli su prema Zagrebu, čime je počeo njihov ratni put. Bili su među prvima koji su pošli braniti Petrinju, a poslije su sudjelovali u akcijama i operacijama Trokut, Poskok 1, Maslenica, Poskok 2, Medački džep, Bljesak, Oluja, Krug Dubrovnik i u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. U Domovinskom ratu poginulo je pet pripadnika SJP "Bak" dok je jedan stradao u razminiravanju u kojem su pripadnici jedinice sudjelovali nakon Domovinskog rata.

Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, u ožujku 1994. došlo je do prestanka ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini. Ipak, mnoga pitanja ostala su i dalje otvorena, a jedno od onih koja su se najviše nametala bio je status grada Mostara koji je bio podijeljen na dva dijela.

Na današnji dan 1991. hrvatski premijer Josip Manolić sazvao je sjednicu Vlade, na kojoj je razmotrena situacija nakon agresije i zločina JNA u pokušaju okupacije Slovenije te agresivnih aktivnosti u Hrvatskoj i posebice u Osijeku. Vlada je zaključila da su brutalnom vojnom intervencijom povučeni zadnji potezi u procesu raspada Jugoslavije, čime su osnaženi zahtjevi za ubrzanjem postupaka razdruživanja. Republika će Hrvatska odmah intenzivirati aktivnosti usmjerene prema međunarodnom priznanju.

3. lipnja 1991. na redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, uoči odlaska u Sarajevo na završni susret republičkih predsjednika, ponovio je neka od najvažnijih političkih stajališta Hrvatske u razrješavanju političke krize u zemlji. Osvrćući se na razgovore sa Slobodanom Miloševićem, Tuđman je naglasio - nisam sklapao nikakav sporazum o podjeli Bosne, ali smo razgovarali o svim pitanjima.

U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod nazivom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 1. lipnja govorio je o povijesnim pregledu deblokade Dubrovnika.

Na današnji dan, 30. svibnja 1990. godine, utemeljen je prvi demokratski izabrani hrvatski Sabor. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom.

U posebnom izdanju Domoljubnih minuta pod nazivom „Događaj tjedna“ novinar i povjesničar Borna Marinić svake nedjelje u 20 sati detaljnije i opširnije obrađuje događaje koji su obilježili Domovinski rat. U nedjelju 25. svibnja govorio je o akciji kodnog naziva „Jaguar“ kojom je u svibnju 1992. godine oslobođeno brdo Križ.

Izdvajamo nekoliko događaja koji su se dogodili na današnji dan tijekom Domovinskog rata.