„UNPROFOR smeta! Dopustite mi da ja, kao predsjednik Hrvatske, bolje znam smeta li ili ne. UNPROFOR je imao zadaću održavati mir, a ne nametnuti mir Srbima. Srbi su spriječili da UNPROFOR provede svoju zadaću (…) Prema tome, UNPROFOR smeta i u tom smislu što su Srbi iskoristili njihovu zaštitu za učvršćenje svoje okupacije. Njegova prisutnost sprečava hrvatske vojne akcije, ako bi zatrebalo“, kazao je predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman novinaru njemačkog dnevnog lista Der Spiegel.
Mirovne snage Ujedinjenih naroda – UNPROFOR u Hrvatskoj su bile već pune dvije godine, a reintegraciju okupiranih područja nisu učinile ništa bližom. Štoviše taj proces našao se u slijepoj ulici, a snage UN-a zloupotrebljavale su hrvatsko gostoprimstvo. Stoga je doktor Franjo Tuđman poslao pismo glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghaliju kojeg su mu u New Yorku uručili 12. siječnja 1995. godine hrvatski diplomati. U njemu ga je upoznao s time da Republika Hrvatska otkazuje mandat UNPROFOR-u.
Otkaz je trebao nastupiti 31. ožujka 1995. godine, odnosno po isteku šestomjesečnog produženja usvojenog Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 947. Sa svojom odlukom Tuđman je na početku večernjeg dnevnika upoznao i hrvatsku javnost obrazloživši je idućim riječima – Mirovne snage nisu uspjele reintegrirati pobunjene Srbe u Republiku Hrvatsku, a pobunjena srpska strana k tomu je i otezala provedbu Gospodarskog sporazuma potpisanog koncem 1994. godine.
Tuđmanova odluka izazvala je niz reakcija u svijetu. One su bile kombinacija razočaranosti i razumijevanja. U Ujedinjenim narodima naglasili su kako je odluka o otkazu suvereno pravo Hrvatske, odnosno kako je Tuđmanovo pismo sasvim legitimno i razumljivo. Reakcije iz diplomatskih krugova upućivale su na zabrinutost zbog mogućih posljedica, a nezadovoljne su bile i Sjedinjene Američke Države, tada najjači i najvažniji hrvatski saveznik u međunarodnoj zajednici.
Tuđman je u svojoj odluci posebno naglasio kako ona ne znači odustajanje od mirnog rješenja sukoba te je postavio uvijete pod kojima će Hrvatska prihvatiti novi mandat mirovnih snaga UN-a, a koji bi svakako uključivao ime Hrvatska u nazivu mirovne operacije UN-a, strogu kontrolu granice te oduzimanje prava „veta“ lokalnim pobunjenim Srbima i ispunjavanje odredaba rezolucija UN-a.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.