Nakon što su drugom polovicom rujna 1991. snage 5. banjalučkog korpusa JNA stigle u Donji Čaglić nadomak Lipika za to mjesto počeli su najteži dani u novijoj povijesti. Nakon neuspješnih neprijateljskih pokušaja 5. i 6. listopada da zauzmu Lipik, 11. listopada pokrenut je novi tenkovsko pješački napad.
Tog dana neprijateljski vojnici postavili su pontonski most na potoku Šeovici te došli do rijeke Pakre preko koje nisu mogli jer su branitelji nekoliko dana ranije minirali most. Napredovanje agresora tako je taj dan zaustavljeno no tijekom noći postavljen je pontonski most. U konačno osvajanje Lipika tako se krenulo na današnji dan, 12. listopada 1991. godine.
Prvo tenkovi JNA ušli su u najjužniji slobodni dio, tzv. Mljekarsku ulicu, gdje zatiču nespremne branitelje koji nisu očekivali prodor s te strane. Naime, neprijatelj je prešao Pakru nesmetano jer na punktu koji je branio prijelaz više nije branitelja, s obzirom da su svi izbačeni iz stroja dan ranije ili tijekom prethodnih dana. Branitelji u Mljekarskoj ulici, tko je kako znao, povlače se prema centru grada. Zatim neprijatelj tenkovima kreće prema centru grada i prema benzinskoj postaji. Kod Hotela dolazi do žestokog okršaja i tu je dio snaga JNA privremeno zaustavljena i ima znatne gubitke.
Ostatak snaga JNA ipak napreduje sporednim ulicama do centra Lipika te odlaze u zapadni dio, gdje zarobljavaju grupu branitelja i civila koji se nisu uspjeli izvući. Tijekom prijepodneva u Prekopakri se organizira pomoć te kreće prvi protunapad koji je bio izrazito nekoordiniran. Ipak, branitelji uspijevaju nanijeti gubitke neprijatelju, ali nisu ga uspjeli spriječiti u napredovanju. Tom prilikom pogiba domaći branitelj Ivan Farkaš. U Lipiku vlada potpuni kaos te se većina branitelja povlači prema sjevernim dijelovima grada, gdje se okupljaju i u poslijepodnevnim satima kreću u protunapad. Međutim, i ovaj je bio neuspješan, pogibaju trojica branitelja – domaći Franjo Sarvaš i Nikola Oršanić te Marjan Karaula iz Kutine, a hrvatske snage povlače se prema Prekopakri i Filipovcu.
Zanimljivo, JNA ipak nije zauzela cijeli Lipik. Njezine snage zaustavile su se na glavnoj prometnici od Pakraca prema Kutini te tu utvrdile obranu, iako je sjeverni i istočni dio Lipika ostao prazan. O razlozima zaustavljanja postoje razna tumačenja. Jedan od razloga može biti u nepoznavanju ovog terena, odnosno pogrešna interpretacija geografske karte. Naime, u Ratnom dnevniku 5. korpusa JNA navodi se da je tog 12. listopada osvojen Lipik, dok se 28. studenog, kada je grad gotovo potpuno okupiran, navodi da su ovladali dijelom Filipovca. Dakle, moguće je da je JNA smatrala da su svoj cilj ispunili, odnosno da su osvojili Lipik, iako je njegov sjeverni i istočni dio ostao slobodan. Njega branitelji ponovno zaposjedaju 14. listopada i uspostavljaju novu crtu obrane koja će se održati do spomenutog 28. studenog.
Padom dijela Lipika i potpunom okupacijom Kukunjevca u teškoj situaciji našli su se i branitelji u Dobrovcu, s obzirom da su bili opkoljeni s dvije strane. Iz tog razloga, 12. listopada organizirano je povlačenje. Međutim, već 18. listopada organizira se izviđanje sela te se utvrđuje da je ono prazno. Zbog toga se nekolicina branitelja vraća u selo i raspoređuje po starim punktovima. Međutim, sljedeće jutro, 19. listopada pobunjenici ulaze u selo i u njemu ubijaju Ivu Egredžiju, Željka Šuvaka i Nikolu Kozića, nakon čega se ostali branitelji povlače iz sela.
Ovaj proboj neprijatelja, branitelji Lipika nazivaju prvim padom, iako je dio grada ostao neokupiran. Međutim, taj sjeverni i istočni dio grada držali su malobrojni branitelji i nadljudskim su naporom sprječavali prodor pobunjenika i JNA prema Pakracu i Prekopakri. Ipak, unatoč hrabrosti, JNA i pobunjenici ulaze u preostali dio Lipika 28. studenog i praktički ga potpuno okupiraju. Međutim, u njemu se nije dugo zadržao te je Lipik oslobođen već 6. prosinca 1991. godine.
Borna Marinić / Foto: HKM
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.