Godine 1989. dolazi do pada socijalizma u Europi. Raspad SSSR-a, pad Berlinskog zida i diktature u Rumunjskoj označili su početak promjena i u drugim socijalističkim zemljama, a tako i u nekadašnjoj SFRJ. Unutar SFRJ, u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj a pod pritiskom velikosrpske politike predvođene Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Šešeljom, 1989. godine dolazi do pojave prvih političkih stranaka (HDZ, HSLS, SDSH) kao pretpostavke prvim višestranačkim izborima.
Izbori su održani u svibnju 1990. godine, a uvjerljivu pobjedu odnio je HDZ pod vodstvom dr. Franje Tuđmana. Iako je u vrijeme održavanja izbora postojalo 30-ak političkih stranaka, najjasniji program ponudila je upravo Hrvatska demokratska zajednica u njemu definirajući stvaranje samostalne i suverene hrvatske države. Dok je velikosrpska politika poticala izlaz Slovenije iz Jugoslavije, Hrvatskoj je bilo rečeno kako bi u tom slučaju mogla sa sobom ponijeti teritorij vidljiv sa Sljemena.
Srpskim osvajačima na ruke su išle i velike svjetske sile koje su pokušavale sačuvati status quo u regiji, dok je Hrvatska pod svaku cijenu nastojala izbjeći oružani sukob. 30. svibnja 1990. godine konstituiran je višestranački državni Sabor koji je imenovao dr. Franju Tuđmana prvim predsjednikom Republike Hrvatske, dok je na današnji dan, 22. prosinca 1990., na sjednici Hrvatskog Sabora donesena i Odluka o proglašenju Ustava Republike Hrvatske koji određuje Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku državu, polazeći od narodnog suvereniteta, propisujući da vlast izlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.
U Preambuli, jednoj od najopširnijih među europskim ustavima, iznosi se povijest hrvatske državnosti te izvodi neotuđivost i neprenosivost prava na samoodređenje i državni suverenitet hrvatskog naroda iz ustavnopravne činjenica da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda, ali i drugih naroda i manjina koji su njezini državljani. Ustav i Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima manjina jamče sva osobna i kolektivna ljudska i manjinska prava – ravnopravnost s državljanima hrvatske narodnosti, sloboda izražavanja narodnosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom te ukupnost prava koje čine kulturnu autonomiju.
Za izradu tog ustava, danas poznatog pod nazivom “Božićni ustav”, dr. Franjo Tuđman zadužio je Ustavotvornu komisiju od 212 članova, no većinu posla oko pisanja teksta obavila je navodno manja grupa čiji su članovi bili Vladimir Šeks, Smiljko Sokol, Ljubomir Valković i Krunislav Olujić. Ta je grupa na čelu sa Šeksom otišla na dva tjedna u Haludovo na otoku Krku i tamo pisala Ustav, stoji u članku portala Braniteljski.hr.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.