Na današnji dan, 20. kolovoza 1991. godine, u Večernjem listu objavljena je izjava protiv rata pod naslovom „Zaustavite tenkovski komunizam!“, a koju je potpisala nekolicina hrvatskih i slovenskih pisaca (Branko Čegec, Aleš Debeljak, Tomaž Šalamun, Zvonko Maković, Anka Žagar, Andrej Blatnik, Miroslav i Krešimir Mićanović, Igor Zabel, Jani i Tomo Virk, Hrvoje Pejaković, Eduard Popović, Alojz Ihan, Lela Njatin, Krešimir Bagić, Damir Miloš, Julijana Matanović, Delimir Rešicki, Jure Potokar i Vid Snoj).
Prenosimo tekst:
Ovaj tekst izraz je posvemašnje nemoći s kojom smo pojedinačno suočeni, ali koju svakodnevno susrećemo i kao globalnu neprozirnu sjenu nad ukupnim intelektualnim, kreativnim i egzistencijalnim prostorom. Kao pripadnici prve generacije koja se eksplicitno odrekla političkog angažmana u književnosti, smatrajući jedino radikalnu skepsu prema svim ideologijama literarno produktivnom, u stanovitom smo smislu dovedeni u točku šutnje, okruženi zaglušujućom nacional-romantičarskom bukom za podizanje » borbenog morala«.
Naša prisilna šutnja, kada halabuka kolektivističkoga propagandnog stroja posvema zamućuje potencijale individualne kreativnosti, nipošto ne znači da nismo duboko zgranuti nad brutalnošću ovoga pomno planiranog masakra nad nedužnima, prvoga osvajačkog pohoda u Europi nakon II. svjetskog rata. Kao generacija u čijem su odgoju, pored nacionalne književnosti, znatno participirala iskustva filma, stripa i rocka, kao i sveukupne svjetske odnosno europske književnosti, generacija koja je ratnu nesreću vidjela isključivo na filmskom ekranu, sada smo suočeni s doista apsurdnim ratom na tlu Republike Hrvatske i nemoći političkih institucija na ponovnom uspostavljanju mira. Kako naša pojedinačna nacionalna pripadnost nikad nije pristajala na totalitarni projekt naroda kao Naroda, neshvatljivo nam je svako nastojanje na tom tragu, poglavito kada komunistički generali u Beogradu misle da brutalnim osvajačkim pohodom i grmljavinom topova mogu zaglušiti tišinu naše tolerancije i međusobnog uvažavanja različitosti.
Nedvojbeno zastupajući individualnu intelektualnu neovisnost, potpisujemo ovaj zajednički tekst, ne kao nekakav kolektivni čin, nego isključivo kao izraz našega pojedinačnog otpora prema ratnim strahotama, nadajući se da je i institucijama političke vlasti jasno da nikada nijedan mir nije uspostavljen oružjem, nego jedino dogovorom koji u europskoj tradiciji podrazumijeva kako moralnu tako i političku odgovornost za danu riječ, izvršen čini konzekvence toga čina. Vjerujući da još nije prekasno zaustaviti se na posve bjelodanu putu u pakao balkanskog Libanona, premda je taj put već prenatopljen uzaludnom krvlju, tražimo hitno i neodgodivo uspostavljanje mira, potpuno svjesni male snage našeg zahtjeva, ali i uvjereni u glas većine koji taj zahtjev podupire. Srbijanska militaristička politika, koja se hrani spregom arhaične nacionalističke ideologije i tenkovskog komunizma, najhitnije mora biti zaustavljena. Europski politički poredak posjeduje mehanizme koji mogu spriječiti njezino napredovanje i bez daljnjega prinošenja žrtava na oltare svemoćne vlasti.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.