Granične stražarnice, popularno nazivane karaule, Jugoslavenska narodna armija koristila je za osiguranje državne granice. U Hrvatskoj su se nalazile na granici s Mađarskom, a početkom Domovinskog rata postaju bitna strateška uporišta JNA.
Sredinom rujna u Međimurju, Podravini i Slavoniji hrvatske snage oslobodile su niz karaula. Tako su i na području bivše općine Donji Miholjac 16. rujna 1991. u akciji „Vrabac“ oslobođene tri. Konkretne pripreme za oslobađanje karaula Donji Miholjac, Viljevo i Podravska Moslavina započele su 12. rujna kada je do njih onemogućen prolazak koloni JNA od 20 kamiona i oklopnih transportera iz našičke vojarne. U oslobađanju miholjačke karaule sudjelovao je veliki broj pripadnika 107. valpovačke brigade Hrvatske vojske te pripadnici miholjačke policijske postaje.
Napad je započeo nekoliko minuta poslije ponoći, nakon što se posada odbila predati. Žestoke borbe trajale su do jutarnjih sati kada je karaula napokon oslobođena. Tada se predala i moslavinska karaula, dok je posada viljevačke pružila manji otpor. U pokušaju deblokade svojih snaga JNA se koristila i borbenim avionima koji su pri naletima ulazili u mađarski zračni prostor. Najprije su oborena dva zrakoplova tipa Jastreb, a zatim i MIG-21. Idućeg dana informativni program HTV-a izvijestio je javnost kako je tri jugoslavenska borbena zrakoplova oborila mađarska protuzračna obrana.
Na koncu je zarobljeno oko 70 vojnika JNA te veća količina protuoklopnog i pješačkog naoružanja. Važnost ove akcije bila je ogromna jer je 107. brigada uspješno neutralizirala djelovanje JNA na području hrvatskih sela sa srpskim stanovništvom miholjačke općine. Brigada se pritom i naoružala, što joj je olakšalo uspješno oslobađanje vojarni u Đakovu i Našicama.
Istog dana, oslobođene su karaule na prostotu bivše općine Podravska Slatina. Hrvatske vojno-policijske snage prisilile su na predaju karaule u Kapincima i Noskovcima i što je najvažnije vojarnu JNA u samoj Slatini. Ulaskom u vojarnu osjetio se snažan miris benzina te je pronađeno oko tisuću kilograma eksploziva spremnog za detonaciju i utopljenog u benzin. Što bi se dogodilo u slučaju detonacije teško je predvidjeti no svakako ne bi prošlo bez ljudskih žrtava koje su izbjegnute racionalnim razmišljanjem obje zaraćene strane. Petorica zarobljenih oficira u tim akcijama poslana su u Bjelovar, dok je 69 ročnih vojnika posredstvom Crvenog križa vraćeno svojim kućama.