Hrvatska pošta pustila je u optjecaj nove prigodne poštanske marke nastale u suradnji sa Švicarskom poštom u povodu obilježavanja 30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Švicarske. Motivi na markama su jezero Visovac na rijeci Krki (hrvatski motiv) i alpsko ledenjačko jezero Cauma (švicarski motiv). 

Autor zajedničkog izdanja prigodnih marki je zagrebački dizajner Dean Roksandić, a fotograf i dizajner švicarskog motiva je Gaudenz Danuser. Marke su izdane u arčićima od 9 maraka i u nakladi 70.000 primjeraka po motivu. Hrvatska pošta otisnula je i prigodnu omotnicu. 

Poštanska marka s motivom otočića Visovca / Foto: HP /

Otočić Visovac

Otočić Visovac sredinom 14. stoljeća naselili su eremiti, pustinjaci Reda sv. Augustina, darovan od kralja Ljudevita iz loze Anžuvinaca. Augustinci su sagradili mali samostan i crkvicu posvećenu svetom Pavlu apostolu od kojih su danas vidljivi stupovi s lukovima u klaustru i krunište bunara, dok nekadašnja crkvica služi kao sakristija današnje crkve, koju su sagradili franjevci u gotičkom stilu.

Crkva je krajem 17. stoljeća produžena i obnovljena u baroknom stilu dobivši još jednu apsidu, pa je rijedak primjer crkve s dvama glavnim oltarima u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi. U desnoj apsidi nalazi se kopija slike Gospe Visovačke, a u lijevoj barokno drveno raspelo s početka 18. stoljeća. Osim dva glavna, crkva ima još četiri oltara, kao i vrijedne orgulje iz 1771. na koru iznad apsida.

Pred prodorom Turaka eremiti su napustili Visovac da bi 1445. godine na otočić došli franjevci iz Bosne koji su, prema predaji, sa sobom donijeli i Gospinu sliku. Iako nije sačuvana originalna Gospina slika do današnjeg dana sačuvana je pobožnost franjevaca i okolnog puka prema Gospi Visovačkoj. Osim za Kandijskog rata (1648. – 1672. god.), kada su se privremeno sklonili u samostan svetog Lovre u Šibeniku, franjevci do danas nisu napuštali otok. Samostan je nekoliko puta proširivan i dograđivan da bi današnji prostorni i vizualni identitet dobio 1906. godine.

Posjetitelji Visovačkog samostana mogu razgledati arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s mnogim starim knjigama i inkunabulama. 

Poštanska marka s motivom jezera Cauma / Foto: HP /

Jezero Cauma

Švicarsko jezero Cauma (retoromanski: Lag la Cauma) smješteno je u mjestu Flimsu, u regiji Graubüngen. Ovo alpsko ledenjačko jezero napaja se iz podzemnih izvora, nalazi se na 997 metara nadmorske visine. Razina jezera varira za otprilike četiri do pet metara, zajedno s promjenjivim protokom podzemnih voda tijekom godine. Temperatura vode ljeti je u prosjeku 21 stupanj Celsiusa, a maksimalna oko 24 stupnja Celsiusa, pa je voda u ljetnim mjesecima ugodna za kupanje.

Jezero je okruženo gustom crnogoričnom šumom i do njega se može doći isključivo pješačkom stazom te uspinjačom sagrađenom davne 1939. godine, a obnovljena 1988. godine. Zanimljivost za kraj, jezero je dojmljive tirkizne boje s otočićem u sredini, poznato je kao „Lag la Cauma“ što na retoromanskom jeziku znači „jezero popodnevnog odmora (sieste)“.