Budi dio naše mreže

Upoznajmo blago socijalnog nauka Crkve

Novu emisiju na valovima HKR-a „Blago socijalnog nauka Crkve“ srijedom u 9:30 emitiramo u suradnji s Centrom sa promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije i njegovim pročelnikom, profesorom socijalnog nauka Crkve na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, mons. prof. dr. sc. Stjepan Balobanom.

/ Stjepan Baloban

Riječ blago u hrvatskom jeziku ima više značenja, među kojima su dva najprisutnija, a od kojih se jedno odnosi na materijalno a drugo na nematerijalno. Pod materijalnim vidom blago znači veliku vrijednost u dragocjenostima, novcu i zlatu. Pod nematerijalnim vidom blago se odnosi na duhovno, kulturno i svako drugo dobro koje može posjedovati čovjek pojedinac, skupina ljudi, država, zajednica pa tako i vjerska zajednica.

Uz negativne stvari, koje su se događale u povijesti, a i danas se, nažalost, događaju u njoj, Katolička Crkva posjeduje „obilje“ pozitivnoga i korisnoga ne samo za čovjeka pojedinca i njegovo spasenje nego i za svakog čovjeka dobre volje, bio on katolik ili ne

Kada je riječ o pojedincu tada obično kažemo on je „blago od čovjeka“, on je „blag čovjek“, to jest on je čovjek dobre naravi, ali i izdašan i darežljiv čovjek. Ta žena ili muškarac u sebi posjeduju određeno bogatstvo koje nisu dobili samo zbog sebe, zbog svojih sebičnih interesa, nego je to blago namijenjeno svim onima s kojima dijele ovaj povijesni trenutak.

Kada kažemo da određena zajednica posjeduje određeno blago tada mislimo na ono pozitivno, dobro, plemenito i vrijedno što zajednica posjeduje, što joj daje sigurnost a može koristiti kako članovima zajednice tako i svim ljudima dobre volje. Međutim, zajednica može posjedovati materijalno i duhovno blago, a da toga u određenom trenutku, zbog ovih ili onih okolnosti nije svjesna ili nije dovoljno svjesna. Tako to blago – istinsko bogatstvo koje posjeduje za sebe, ali i za opće dobro – ostaje u trezoru, zaključano, i daleko od očiju i srca ljudi kojima je namijenjeno.

Uz negativne stvari, koje su se događale u povijesti, a i danas se, nažalost, događaju u njoj, Katolička Crkva posjeduje „obilje“ pozitivnoga i korisnoga ne samo za čovjeka pojedinca i njegovo spasenje nego i za svakog čovjeka dobre volje, bio on katolik ili ne, bio ona vjernik ili ne, bio on ove ili one boje kože, govorio on ovim ili onim jezikom na svijetu. To pozitivno i vrijedno, to blago se temelji na Isusu Kristu i na njegovoj radosnoj vijesti – evanđelju.

Blago socijalnog nauka Crkve je još uvijek velikim dijelom široj civilnoj ali, nažalost, i crkvenoj javnosti, nepoznato i zatvoreno u ‘trezor’ Katoličke Crkve u Hrvatskoj

U posljednjih 130 godina Katolička Crkva je razvila svoj socijalni nauk koji sadržava istinsko blago koje je namijenjeno ne samo katolicima nego i svim ljudima dobre volje. Kao što je Isusova radosna vijest – evanđelje – upućena svim ljudima dobre volje tako je i socijalni nauk Crkve u današnje vrijeme za Crkvu instrument i putokaz širenja evanđelja. Stoga će s pravom, veliki, a nama Hrvatima posebno drag, papa Poljak, sveti Ivan Pavao II., 1991. godine u svojoj socijalnoj enciklici „Centesimus annus – Stoga godina“ naglasiti da „socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost instrumenta evangelizacije: kao takav nagoviješta Boga i otajstvo spasenja u Kristu svakom čovjeku i, zbog istog razloga, otkriva čovjeka njemu samomu“ (CA, 54).

Blago socijalnog nauka Crkve je još uvijek velikim dijelom široj civilnoj ali, nažalost, i crkvenoj javnosti, nepoznato i zatvoreno u ‘trezor’ Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

U emisijama pod naslovom Blago socijalnog nauka Crkve želimo to ‘istinsko blago’ postupno vaditi iz ‘trezora’ Katoličke Crkve u Hrvatskoj i nesebično dijeliti s vama dragi slušatelji i slušateljice HKR kao i sa svim ljudima dobre volje koji će nas pratiti na portalu Hrvatske katoličke mreže.

Ključne riječi:
mons. Stjepan Baloban

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja