Budi dio naše mreže

U krizi COVID-19 otkrili smo vrijednost "nevidljivih" zanimanja

Nakon tromjesečne stanke zbog pandemije 26. svibnja 2020. emitirana je peta emisija „Socijalni govor Crkve“ u kojoj je bilo govora o enciklici pape Franje, a u povodu 5. obljetnice njenog objavljivanja. Emisiju priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, a uređuje i vodi stručni suradnik Centra Zvonimir Ancić. Gost emisije bio je doc. dr. Zoran Turza, s katedre za teologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, voditelj projekta CRO Laudato si'.

/ ts

Urednik je na početku podsjetio kako je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK bio primoran zbog pandemije bolesti uzrokovane koronavirusom odgoditi već pripremljeni Međunarodni simpozij pod naslovom „Laudato si’! Kako mijenjati stil života?“ koji se trebao održati 17. ožujka. Novi termin za održavanje toga simpozija je 23. rujna 2020., ako budu dopustili epidemiološki uvjeti.

Uz to je istaknuo kako je upravo završio Tjedan Laudato si’ koji je diljem svijeta održan od 16. do 24. svibnja te da je upravo na dan završetka toga događaja započela godina Laudato si koja će se odvijati od 24. svibnja ove do 24. svibnja iduće 2021. godine u katoličkim zajednicama diljem svijeta. Najavljujući tu godinu prošle nedjelje nakon molitve Kraljice neba papa je pozvao sve ljude dobre volje da se pridruže brizi o našem zajedničkom domu i našoj najkrhkijoj braći i sestrama kao i zajedničkoj molitvi koja je tim povodom objavljena.

Najznačajniji događaj kod nas u sklopu Tjedna Laudato si’ zbio se u petak 22. svibnja. Radilo se o online znanstvenoj konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem pod naslovom: “Pet godina nakon Laudato si’. Gdje smo sada?” koju je organiziralo Hrvatsko katoličko sveučilište, a predsjednik znanstvenog odbora konferencije bio je upravo dr. Turza.

On je izrazio zadovoljstvo održanim simpozijem kojim je tim CRO Laudato si ostvario svoj cilj da obilježi tjedan posvećen toj papinoj enciklici u povodu pete obljetnice njezina objavljivanja. Na konferenciji je uvodno izlaganje održao prof. dr. sc. Luigino Bruni s LUMSA Sveučilišta u Rimu, a sudjelovali su i prof. dr. sc. Fabien Revol s Katoličkog sveučilišta u Lyonu, doc. dr. sc. Andreja Sršen s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Domagoj Sajter s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dr. sc. Julije Domac iz Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, doc. dr. sc. Ivana Brstilo Lovrić i dr. sc. Miriam Mary Brgles s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, voditelj Ureda Ukrajinske Grkokatoličke crkve za ekologiju prof. dr. sc. Volodymyr Scheremeta. Program je moderirao dr. sc. Đurica Pardon.

U emisiji je posebno istaknuto uvodno izlaganje dr. Brunija pod naslovom “Laudato si’, ekonomija i COVID 19”. Dr. Turza je istaknuo kako se radi o stručnjaku koji je međunarodni koordinator pokreta ekonomije zajedništva, a koji je vezan uz pokret fokolarina. Taj pokret zastupa jednu novu alternativnu ekonomiju koja se zasniva na brizi za opće dobro te je u službi zajedništva što je u skladu s crkvenim socijalnim naukom i u opreci je s prevladavajućim ekonomskim načelima koja imaju svoje ishodište u učenju Adama Smitha i njegovih nasljednika, a koja se zasnivaju na BDP-u i maksimizaciji profita. Poduzetnici koji svoje poslovanje ravnaju prema načelima ekonomije zajedništva, a takvih ima puno u Italiji istaknuo je dr. Turza, trećinu svojega profita usmjeravaju na pomoć bližnjima u potrebi te stipendiranju budućih mladih ekonomista. Inače, ekonomija zajedništva se spominje i u enciklici Caritas in veritate Benedikta XVI. koji je pišući encikliku upravo kontaktirao dr. Brunija i njegovog kolegu Stefana Samagnia koji su zajedno napisali knjigu Economia civile i od njih preuzeo neke misli za svoju encikliku. Istaknuto je nadalje kako je Bruni na konferenciji aktualnu zdravstvenu krizu prikazao kao priliku za novu Europu, Europu solidarnosti i bratstva, a ne samo gospodarski povezanu. U tome smislu je ponovno istaknut prioritet općega dobra koje je u središtu socijalnog nauka Crkve i koje bi trebalo diktirati budući gospodarski razvoj. Dr. Bruni je posebno upozorio kako je ovo vrijeme za brigu o drugima, posebno za starije te da je briga za druge važnija od BDP-a, odnosno, “pravedna raspodjela bogatstva puno je važnija od stvaranja bogatstva, jer može se biti bogat i ostati jako ranjiv. U redovitim situacijama bogatstvo pomaže, ali u izvanrednim situacijama važnija je pravedna raspodjela.” “Usto, dodao je dr. Bruni, ponovno smo otkrili rad i vrijednost rada. U redovitim okolnostima tvrtke maksimiziraju profit, plaće imaju svoju logiku, a novac je pokretač svega. U krizi COVID-19 vidjeli smo što je zapravo tržište. Jako smo brzo otkrili koliko su važna slabije plaćena zanimanja (trgovci, dostavljači, čistači…). Upravo oni su nam omogućili da prođemo kroz krizu, tako da smo otkrili vrijednost “nevidljivih” zanimanja”, zaključio je dr. Bruni, poručivši da svatko mora naučiti umijeće sv. Franje – koristiti se stvorenim, a ne zloupotrebljavati prirodu. Nažalost, primjetio je dr. Turza, ta su zanimanja i dalje manje plaćena unatoč tome što su postala vidljivija u doba krize.

Drugi dio emisije bio je posvećen samoj enciklici. Dr. Turza je pojasnio kako postojeći nesporazum u javnosti je li Laudato si’ ekološka ili socijalna enciklika razrješava sam Papa u br. 15. enciklike gdje naglašava kako se taj dokument pridaje socijalnom učenju Crkve. Naravno da enciklika vrlo ozbiljno problematizira ekološka pitanja i to ponajviše u prvom dijelu. Inače postoje kritičari koji vrlo oprečno gledaju na encikliku od onih koji govore da je Papa premalo razradio temu zemlje kao naše majke do onih koji tvrde da ju je previše problematizirao. Dr. Turza je posebno istaknuo prvih 16 brojeva enciklike u kojima se govori kako je Papa htio da ova enciklika ima sasvim konkretan učinak. Naime, potkraj te 2015. godine održana je Konferencija o klimatskim promjenama u Parizu koja je u konačnici rezultirala pariškim sporazumom. Papa je htio kao moralni autoritet i poglavar 1,3 milijarde katolika pozitivno utjecati na ishod te konferencije potaknuvši zemlje članice EU da se što hrabrije uhvate u koštac s globalnim zagrijavanjem. Uz to, Papa je povjerio kardinalu Peteru Turcsonu da on izradi prvi nacrt enciklike. 2016. godine Papa je osnovao Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kojim je u jednu ustanovu ujedinio Papinska vijeća za pravdu i mir, Cor unum, za pastoral migranata i selilaca i za pastoral zdravstvenih djelatnika na čije čelo je postavio upravo kardinala Turcsona. Enciklika je zapravo poziv na jedan novi dijalog, rekao je dr. Turza, a ujedno je i odraz dijaloga između prirodoznanstvenika i vatikanskih institucija.

U nastavku emisije ukratko su predstavljeni glavni naglasci svakog pojedinog poglavlja enciklike.

Iduća emisija Socijalni govor Crkve na programu je 30. lipnja 2020.

Ključne riječi:
Zoran Turza Zvonimir Ancić

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja