Emisiju na valovima HKR-a "Blago socijalnog nauka Crkve" emitiramo srijedom u 16:30, u suradnji s Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Ovotjednu emisiju pripremila je Tihana Mojsinović, povjerenica za ekološka pitanja pri spomenutom Centru, članica Udruge za očuvanje planeta "I stvori Bog zemlju".
22. svibnja, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti. Ujedinjeni narodi su ga proglasili 1993. godine kako bi se obilježavalo usvajanje Okvirne konvencije o biološkoj raznolikosti na povijesnoj Konferenciji o okolišu i razvoju koja je 1992. godine održana u Rio de Janeiru. Ove godine taj se dan obilježava s temom „Budi dio plana“ što je svima poziv na djelovanje kako bi se prepolovio i preokrenuo gubitak biološke raznolikosti implementacijom Globalnog okvira za bioraznolikost. Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine 22. svibnja ujedno proglasio i Danom zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.
Biološka raznolikost, prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti, je sveukupnost svih živućih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa te uključuje genetsku raznolikost između vrsta te raznolikost ekosustava. Drugim riječima, biološka raznolikost uključuje sav život na Zemlji te svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u toj mreži života. Čisti zrak, svježa voda, plodno tlo i oprašivanje usjeva te lijekovi neke su od usluga koje nam besplatno pruža priroda.
Iako čovječanstvo egzistencijalno ovisi o takvim uslugama ekosustava, ugrožava ih svojim aktivnostima. Tako znanstvenici procjenjuju da milijunu biljnih i životinjskih vrsta, od ukupno procijenjenih osam milijuna, prijeti izumiranje, upravo zbog ljudskih aktivnosti. Procjenjuje se da svaki sat izgubimo jednu biljnu ili životinjsku vrstu, što je nenadoknadiv gubitak raznolikosti života na Zemlji. Zbog toga neki smatraju da danas svjedočimo šestom velikom izumiranju vrsta. Glavni uzroci gubitka biološke raznolikosti su prenamjena zemljišta uslijed krčenja šuma, urbanizacije ili intenzivne poljoprivrede, zatim prekomjerno iskorištavanje lovom ili ribolovom, klimatske promjene, onečišćenje i unošenje invazivnih stranih vrsta koje uzimaju hranu i stanište autohtonim. Tako, primjerice, u Hrvatskoj crvenouha kornjača koja kao neželjeni kućni ljubimac bude puštena u prirodu ugrožava našu domaću, barsku kornjaču.
U svojoj socijalnoj enciklici „Laudato si’ – O brizi za zajednički dom“ papa Franjo pišući o biološkoj raznolikosti upozorava da nije dovoljno promatrati razne vrste samo kao moguće iskoristive „resurse“, zaboravljajući da one same imaju svoju vrijednost. „Svake godine nestaje na tisuće biljnih i životinjskih vrsta, koje više nećemo poznavati, koje naša djeca neće vidjeti, jer su zauvijek izgubljene. Najveći dio izumire zbog razloga povezanih s čovjekovim djelovanjem. Zbog nas na tisuće vrsta više neće slaviti Boga samim svojim postojanjem niti nam prenijeti svoju poruku. Nemamo pravo to činiti.“ (LS 33) – piše papa Franjo.
Enciklika Laudato si’ objavljena je 24. svibnja 2015. godine na blagdan Duhova, a obljetnica njezinog izlaska obilježava se Tjednom Laudato si’. Ove godine Tjedan Laudato si’ obilježava se od 19. do 26. svibnja s temom „Sjeme nade“. Kako se Međunarodni dan biološke raznolikost i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježavaju u Tjednu Laudato si’, kada se katolici diljem svijeta ujedinjuju u molitvi i aktivnom djelovanju za očuvanje zajedničkog doma, i vjernici u Hrvatskoj pozvani su tome se pridružiti.
Mijenjajući svoje životne navike i usvajajući nove, možemo doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti. Primjerice, sadnjom medonosnog i začinskog bilja u vrtovima i na balkonima pomažemo pčelama, isto kao i izgradnjom nastambi od bambusa ili trske za solitarne pčele. Pčele nam to višestruko vraćaju, kroz oprašivanje bez kojeg ne bi bilo niti proizvodnje hrane. Stoga, kada danas sadimo cvijeće za pčele ili leptire, sijemo sjeme nade za buduće generacije.
Tihana Mojsinović je diplomirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), izvršna je direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta “I stvori Bog zemlju”. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila. Povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve.