Emisija je u srijedu 31. siječnja bila posvećena aktualnom susretu socijalnog nauka Crkve i katoličkoga vjeronauka u Vjeronaučnoj olimpijadi.

Pri prvom spomenu na riječ olimpijada velika većina slušateljica i slušatelja odmah će pomisliti na sportska natjecanja poznata kao olimpijske igre – kako one ljetne tako i one zimske –, koje se u pravilu održavaju svake četiri godine. Uz tu najpoznatiju međunarodnu sportsku olimpijadu u Lijepoj našoj postoji, primjerice, olimpijada čitanja knjiga, specijalna olimpijada za osobe s nekim oblikom intelektualnih poteškoća, olimpijada starih športova Brođanci koja kao športska i kulturna manifestacija ima cilj očuvanja i njegovanja narodnog blaga i narodne baštine toga kraja, kao i olimpijade znanja iz raznih područja, najčešće iz prirodnih, danas poznatih pod akronimom STEM. No, i školsko natjecanje iz katoličkog vjeronauka, koje je u organizaciji i pod nadzorom Agencije za odgoj i obrazovanje, puno je poznatije pod svojim drugim nazivom – Vjeronaučna olimpijada. Vjeronaučna olimpijada se provodi kroz sustav natjecanja na tri razine: međuškolskoj ili regionalnoj, međužupanijskoj ili (nad)biskupijskoj i na kraju državnoj, a namijenjena je učenicima viših razreda osnovnih škola, dakle od 5. do 8. razreda te učenicima koji pohađaju srednjoškolsko obrazovanje. Natjecanje se sastoji od pisanog testa znanja, a na drugoj i trećoj razini vjeronaučna olimpijada uz pisani test znanja za ekipe s najboljim brojem bodova od prvog do petog mjesta, u kategoriji kako osnovnih tako i srednjih škola uključuje još i završnicu natjecanja tzv. Milijunaka u kojem se ekipno odgovara na pitanja te postoji đoker zovi ekipu. Osim po specifičnosti građe koja se priprema za natjecanje, posebnost Vjeronaučne olimpijade svakako je vidljiva kroz timski rad i zajedništvo. Naime, dok natjecanja iz drugih školskih predmeta uključuju jednog učenika/učenicu i njegovog/njezinog mentora/mentoricu, u Vjeronaučnoj olimpijadi sudjeluje tim u kojem su uključena četiri učenika/učenice koji predstavljaju svoju školu. Tako ova olimpijada uči ne samo da je za ostvarivanje visokih rezultata na natjecanjima potrebno, uz velika odricanja, marljivo i predano učiti (raditi), nego da se kroz zajedništvo, u timu također uči vjerovati u sebe ali i osloniti se na druge, što je osobito vidljivo u situacijama u kojima nastupe nepredvidljive poteškoće. Veliku ulogu u tome ima mentorica/mentor koja/i svojim primjerom uči kako je moguće ostvarivati i nešto što je teško ostvarivo ako se tome požrtvovno preda i izgradi međusobno povjerenje. Vrhunac ovog festivala znanja, pozitivne energije i druženja s prijateljima svakako je nagradno putovanje za osvojena prva tri mjesta na državnoj razini, kako za osnovne tako i za srednje škole, koje financira Hrvatska biskupska konferencija te dodjela medalja svim sudionicima Olimpijade, koji nakon mjeseci marljivog utreniravanja, predanog učenja nerijetko pojmova za koje su prvi puta čuli, zaslužuju svaku pohvalu za pokazani trud.

Svake školske godine priprema se za Vjeronačnu olimpijadu nova nastavna građa, koja nerijetko prati aktualne događaje u Crkvi. Ovogodišnja nastavna građa školskog natjecanja iz katoličkog vjeronauka posvećena je socijalnom nauku Crkve. Tema se vrlo lijepo uklopila u obilježavanje Srebrnog jubileja Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, čija je temeljna zadaća upoznavanje, širenje i primjena duha, načela i smjernica socijalnog učenja Katoličke Crkve. Na tome tragu Centar je preuzeo zadaću pripreme građe za natjecanje s ciljem poticanja učenikâ na što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskog nauka kroz bogati sadržaj kojeg nudi socijalni nauk Crkve, a radi ostvarivanja poziva na svetost te, osobito za učenike srednjih škola, postignuća potpune općeljudske, moralne i kršćanske zrelosti. Cjelovitim tekstom, koji je napisan sustavno, jasno i stručno željelo se učenike ponajprije pozvati na zajedničko razmišljanje o katoličkom socijalnom učenju kroz odgovor na pitanje što je socijalni nauk i što on danas može pružiti te kroz upoznavanje s temama i pitanjima socijalnih enciklika tijekom povijesti stavljajući naglasak na pojedine aspekte odnosa novih izazova i njihovih (ne)posrednih učinaka na čovjeka kao pojedinca, a potom i kao člana društva, konkretne zajednice. Budući da socijalni nauk Crkve sam po sebi posjeduje vrijednost prenošenja i donošenja radosne vijesti svakom čovjeku, moguće je stoga razumjeti i njegov govor o skrbi za obitelj i odgoj, za promicanje mira, za politički život u kojem odgovornost uz državu ima i vjernik, za zajednički dom, za župu i školu te druge putove njegovog oživotvorenja. Svojevrsna premijera jezgrovitog pregleda razvoja socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj pripremljena je za učenike srednjih škola, koji će kroz ovo poglavlje biti obogaćeni novim saznanjima iz bliže crkvene i društvene povijesti naše Domovine.

Naša vjera potiče nas da se zauzimamo za pravdu, da služimo onima koji su u potrebi ma kako društveno nevidljivi bili, da tražimo i promičemo mir te da branimo život, dostojanstvo i prava svih naših braće i sestara. Stoga je, pripremajući građu za ovogodišnju Vjeronaučnu olimpijadu, želja Centra ponajprije bila potaknuti, izazvati, i ohrabriti vjeroučenice i vjeroučenike te njihove mentorice i mentore da razvijaju svoje talente i ostvare svoj potencijal, pokažu hrabrost i otvorenost, ali i radost zbog iskustva stjecanja novih saznanja iz socijalnog nauka Katoličke Crkve, koja će im biti putokaz za stvaranje boljeg i ljepšeg svijeta za svakoga ponaosob.

Kad netko daje najbolje od sebe, osjeća zadovoljstvo i radost ostvarenja kao osobe. Kad to iskustvo može podijeliti s timom, radost se umnožava i prelazi svaku granicu. U ovom tjednu kada se održava Vjeronaučna olimpijada želimo svim sudionicima da zablistaju znanjem i odvažnošću te da u timskom duhu prožetom zajedništvom ponesu i dio blaga što ga nudi bogati sadržaj katoličkog socijalnog nauka.

Dubravka Petrović Štefanac

Dubravka Petrović Štefanac diplomirala je na Filozofsko-teološkom studiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta 2001. godine. Nakon prve godine poslijediplomskog studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 2002. godine nastavila je studij na Katoličko-teološkom fakultetu Karl-Franzen na Sveučilištu u Grazu (Austrija). Doktorirala je 2006. godine s temom „Der Einfluss der Katholischen Kirche Kroatiens auf die soziale Situation des Landes nach dem Wendepunkt im Jahr 1990 bis 2005. Hirtenbriefe und Lehramt der Kardinäle Franjo Kuharić und Josip Bozanić; wissenschaftliche Symposien und Kongresse mit sozialer Thematik“ (Utjecaj Katoličke Crkve u Hrvatskoj na društvenu situaciju zemlje nakon promjene 1991. do 2005. Poslanice i učiteljstvo dvojice kardinala, Franje Kuharića i Josipa Bozanića; znanstveni simpoziji i kongresi socijalne tematike). Znanstvena suradnica je od 2013., a docentica od 2019. godine. Vanjska je suradnica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu i do ove ak.god. također na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zbog izvrsnosti i angažiranosti dobitnica je stipendije Biskup Johann Weber (2005.-2006.). Suosnivačica je Ekumenskog foruma europskih kršćanki u Hrvatskoj (2001.). Od 2007. članica je Komisije HBK „Iustitia et pax“, a od 2019. tajnica Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve.