“Laudate Deum”

Na blagdan svetog Franje Asiškoga, 4. listopada 2023. godine,  papa Franjo je objavio novi socijalni dokument, Apostolsku pobudnicu pod naslovom „Laudate Deum“ – Hvalite Boga. Riječ je o razmjerno kratkom dokumentu od 73 točke u šest poglavlja, nakon što je 15. svibnja  2015. godine  objavio socijalni dokument „Laudato si”.

Encikliku o brizi za zajednički dom“, koji je bio iznimno dobro prihvaćen ne samo među katolicima nego i u svijetu općenito, nakon osam godina papa Franjo želi iznova u središte svjetskih zbivanja staviti – već sada  opasno – ugrožavanje čovjeka kao takvog ali i svega onoga što okružuje čovjeka na zemlji. Stoga je ovaj dokument upućen svim ljudima dobre volje.

Riječ je o razmjerno kratkom dokumentu od 73 točke u šest poglavlja, nakon što je 15. svibnja  2015. godine  objavio socijalni dokument ‘Laudato si’.

U središtu novog papinog dokumenta jest klimatska kriza čije posljedice su sve očitije, poput velikih vremenskih nepogoda, poplava, požara, ali suvremeni čovjek živi „kao da se oko njega ništa ozbiljno ne događa“. Mogli bismo reći zajednička lađa na kojoj plovimo „pušta na sve strane“, a mi njezini putnici na njoj mirno plovimo  premda smo svjesni da smo već mi, a posebno naraštaji poslije nas, u ozbiljnoj životnoj opasnosti. 

Oslonjenost na dosadašnje enciklike

Ovaj dokument se oslanja na određene teme iz dviju dosadašnjih socijalnih enciklika: Laudato si’ 2015. i Fratelli tutti 2020. godine, ali glavna nakana pape Franje jest ukazati na glave uzroke klimatske krize i, još više, potaknuti sve ljude dobre volje na konkretne akcije odnosno mijenjanje dosadašnjega stila života. Zašto? Zbog toga što su klimatske promjene postale „globalni društveni problem koji je usko povezan s dostojanstvom ljudskoga života“ (br. 3).  

U središtu novog papinog dokumenta jest klimatska kriza čije posljedice su sve očitije, poput velikih vremenskih nepogoda, poplava, požara, ali suvremeni čovjek živi ‘kao da se oko njega ništa ozbiljno ne događa’.

Drugim riječima briga oko klimatskih promjena nadilazi uobičajeni „ekološki pristup“ jer je ugrožen čovjekov života na zemlji, a u ovom trenutku najugroženiji su siromašni ljudi diljem svijeta. Netko se može  pitati: Je li pitanje klimatske krize uopće vjersko pitanje, odnosno nema li u Katoličkoj Crkvi danas drugih važnijih vjerskih i crkvenih pitanja kojima bi se trebalo baviti, a ne zaštitom čovjekova okoliša? Odgovor na to pitanje je istodobno kompliciran  i jednostavan.

Potrebno se prisjetiti svetog Franje Asiškoga i njegovog odnosa prema ljudima, prirodi  i svijetu koji ga je okruživao. Njegova Pjesma stvorova i druge molitve i danas se sa zanimanjem prihvaćaju među katolicima u Hrvatskoj, i to ne samo među članovima „Franjevačke obitelji“. 

Sv. Franjo Asiški kao primjer

Za papu Franju  je misao svetog Franje Asiškoga kako u odnosu prema svemu stvorenome tako i u odnosu prema ljudskom bratstvu temeljno polazište za njegove apele i pozive na mijenjanje današnjega načina života u svijetu u kojem živimo. To se odnosi i na Apostolsku pobudnicu „Laudate Deum“. Naime, pobudnica počinje riječima svetoga Franje: „ Hvalite Boga u svim njegovim stvorenjima“. To je poziv, nastavlja papa Franjo, „koji je sveti Franjo Asiški uputio svojim životom, svojim pjesmama, svojim gestama“ (br. 1). 

Je li pitanje klimatske krize uopće vjersko pitanje, odnosno nema li u Katoličkoj Crkvi danas drugih važnijih vjerskih i crkvenih pitanja kojima bi se trebalo baviti, a ne zaštitom čovjekova okoliša? Odgovor na to pitanje je istodobno kompliciran  i jednostavan.

Osam godina nakon socijalnog dokumenta „Laudato si’“, a u situaciji koja se u odnosu na zagađivanje čovjekova okoliša pogoršala,  papa Franjo jasnim i konkretnim govorom ukazuje na probleme, na uzroke i posljedice klimatskih promjena, ali i na sve one u društvu koji bi morali poduzeti potrebne mjere koje bi nakon određenog vremena počele mijenjati situaciju na bolje.

Papa ukazuje na povezanost ekološke i socijalne problematike; ukazuje na nezaustavljivo širenje globalne klimatske krize; kritizira tzv. tehnokratsku paradigmu u kojoj sve više gubi čovjek kao ljudsko biće; konstatira slabost međunarodne politike, posebno krizu diplomacije; navodi napretke i neuspjehe dosadašnjih Konferencija UN o  klimi; pod posebno povećalo stavlja konferenciju o klimi koja će se održati 2028. godine u Ujedinjenih Arapskim Emiratima ili COP28 u Dubaiju? Premda se od te Konferencije očekuju u odnosu na klimatsku krizu povijesne promjene na bolje,  postoji ozbiljna opasnost da će i ovdje negativnu ulogu odigrati multinacionalne kompanije koje se bave naftom i plinom! Ipak, papa Franjo želi sanjati da će se na toj Konferenciji dogoditi pozitivna promjena! 

Mogli bismo reći zajednička lađa na kojoj plovimo ‘pušta na sve strane’, a mi njezini putnici na njoj mirno plovimo  premda smo svjesni da smo već mi, a posebno naraštaji poslije nas, u ozbiljnoj životnoj opasnosti. 

U završnom poglavlju pod nazivom „duhovne motivacije“ papa poziva kršćane ali i pripadnike drugih religija da na temelju svoje vjere  u konkretnom životu pridonesu pozitivnim promjenama u odnosu na klimatsku krizu. 

Ovdje nam je bilo moguće tek kratko predstaviti iznimno aktualan socijalni dokument „Laudate Deum. Hvalite Boga“. Isplati se uzeti u ruke novi socijalni dokument o klimatskoj krizi jer je ovdje riječ o socijalnom govoru Crkve koji je, s jedne strane, razumljiv svakom našem suvremeniku. S druge strane, takav crkveno – teološki govor nas iznova podsjeća da je briga oko očuvanja zemlje i svijeta u kojem živimo sastavni dio naše kršćanske vjere. 

Potrebno se prisjetiti svetog Franje Asiškoga i njegovog odnosa prema ljudima, prirodi  i svijetu koji ga je okruživao.

Poruka pape Franje na kraju pobudnice glasi: „’Hvalite Boga’ naziv je ovog pisma. Jer ljudsko biće koje tvrdi da zamjenjuje Boga postaje najveća opasnost za sebe“ (br. 73). 

Foto: Stjepan Baloban

 

Mons. prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK i profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu.