Michele i Elena, dvoje mladih supružnika iz Bologne, roditelji su šestero djece: Gregorija (8), Benedette (7), Marije Marte (5), blizanaca (3) i Anne (7 mjeseci). Kako bi proslavili 10 godina braka odlučili su proći 230 kilometara staze na Putu sv. Jakova s djecom od Vila Do Conde u Portugalu do Santiaga de Compostela, što su i ostvarili od 17. srpnja do 2. kolovoza ove godine, piše Il Timone.

Odakle ideja?

Michele je na ideju došao u trenutku klanjanja. Nakon jedne devetnice sv. Jakovu, par je upoznao nekoliko poznavatelja Puta sv. Jakova putovanja koji su im dali poticaj.

“Hodočašće u povodu obljetnice činilo nam se, naime, kao savršeni način zahvale za tih 10 godina provedenih zajedno i za sve milosti koje smo dobili. Sigurni da će nas milost pratiti i na Caminu, istovremeno smo tražili i oproštenje za trenutke u kojima smo se udaljili od Božje volje”, svjedoči Elena.

“Put snažno ujedinjuje”

“Prije svega, Camino snažno ujedinjuje. Osim toga, shvatili smo da u ovih 10 godina nismo lagali jedan drugome kao muž i žena: na Caminu nestaju sve smetnje, malo je toga što se može raditi, ali to nije narušilo našu sliku jednog o drugome, s obzirom na „slabosti”. Naprotiv, međusobno smo otkrili da je onaj drugi (ali i mi sami) mnogo veći, ljepši i jači od onoga što se ponekad čini pod maskom svakodnevnog života. I djeca su nas itekako iznenadila kakva su bila tamo, pokazala su se većima i jačima od onoga što već znamo.”

Umor i iscrpljenost

“Jasno da smo u određenom trenutku tijekom dana svi bili psihički klonuli i otkrili smo da nema boljeg načina da budemo jedni drugima potpora doli ljubeći jedni druge: to je dar koji se mora zatražiti od neba. Tako smo shvatili da sreća nije nešto što se može „izgraditi“, već da je to dar koji vam se daje i zato ga morate zatražiti. Vidjeli smo i da nam je darovano sve što nam treba, od hrane, kreveta, do ideja da u najboljem trenutku donosimo najbolje odluke.

Živjeti svetim životom

“Moram reći da smo na ovom putovanju jako patili zbog zatvorenih crkvi, nesudjelovanja na dnevnim misama, nemogućnosti ispovijedi … Ali ovaj nedostatak pobudio je u nama snažnu želju i stalnu molitvu za svetom Crkvom. U nama se probudila još veća želja da živimo ispunjenim, svetim životom, koji želimo i svojoj djeci, temeljen na molitvi, sakramentima i Riječi Božjoj.”