Početkom srpnja 1991. godine eskalirala je napeta situacija na vinkovačkom području. Najveći problem stanju sigurnosti javnog reda i mira predstavljalo je prigradsko naselje Mirkovci, naseljeno većinski srpskim stanovništvom. Ono što je Borovo Selo predstavljalo Vukovaru, to su Mirkovci bili Vinkovcima.
Već od svibnja Mirkovci su bili izvan kontrole hrvatskih vlasti i svako kretanje kroz to mjesto, čak i danju bilo je vrlo rizično. Na izlasku iz Mirkovaca 14. svibnja 1991. ubijen je Branko Božić, policajac Ivan Bartolić teže ranjen, a na njih su pucali četiri maskirane osobe s četničkim obilježjima. Hrvati koji su živjeli u dijelu mjesta pod nazivom Prišinci bili su prisiljeni napustiti svoje domove. S vremenom Srbi su se počeli ubacivati sve dublje i dublje prema gradu i tako se gotovo ubacili u same Vinkovce.
Iz tog razloga na današnji dan, 17. srpnja 1991. godine, hrvatske su snage pokrenule munjevitu akciju i izbacili teroriste iz područja ispred silosa, Radićevog bloka i Ulice bana Jelačića. JNA, zatečena brzinom akcije, nije se uspjela umiješati. Tog dana uspostavljena je linija obrane prema Mirkovcima uz brčansku prugu, duga dva kilometra. Ta linija ostala je ondje tijekom cijelog rata.
Već 19. srpnja iz Mirkovaca je u jutarnjim satima izveden minobacački napad na samo središte grada i tržnicu te je ranjeno dvoje ljudi. Nakon toga, minobacački napadi postali su svakodnevna pojava. Idućeg dana u Vinkovce je stigao ministar informiranja Republike Hrvatske Hrvoje Hitrec koji je izjavio: „Zločin je to što je učinjeno, jer ljudi su išli na tržnicu i divljački su napadnuti, djeca su bila u dvorištu. Zadnji trenutak je da se krene u akciju.“
Akcija je pokrenuta 22. srpnja kada je 80-ak pripadnika 2. bojne 3. gardijske brigade “Kune” krenulo u akciju deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik. Krećući se iz Privlake prema središtu Mirkovaca naletjeli su na zasjedu u kojoj je stradalo dvanaest hrvatskih vojnika, dvojica su zarobljena, a osamnaest je ranjeno.
Dražen Abramović, Mato Božić, Vinko Dandić, Željko Jurčević, Franjo Jurčić, Vlatko Marinović, Tunjo Pejić, Ivan Pranjić, Mario Prusina, Nade Rogić, Marinko Šimunac i Dražen Tomšić imena su kojih se moramo sjećati. Njihova pogibija do danas je predmet brojnih kontroverzi, mnogi preživjeli smatraju kako je suprotnoj strani dojavljeno za akciju iz hrvatskih redova.
“Kao da smo bili prodani toga dana, kao da je sve bilo namješteno. Čekali su nas u zasjedi, kao ovce na klanje” , izjavio je jednom prilikom za Vinkovačku Televiziju Ivica Durdov koji je zarobljen s Ivanom Karšajem te razmijenjen 10. kolovoza 1991. godine.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.