Danas slavimo svetu braću Ćirila i Metoda. Ćiril, rođenjem Konstantin, i Metod rođeni su u devetom stoljeću u Solunu kao sinovi visokog carskog časnika. Otac im je umro dok su još bili djeca, pa ih je odgojio carski kancelar Teoktist. Metod je izučio pravo, pa je postavljen za upravitelja Makedonije, dok je Konstantin studirao u Carigradu kod poznatih učitelja onoga vremena.

Konstantin je po završetku studija zaređen za svećenika te je postavljen za carskog knjižničara. Međutim, nezadovoljan životom na dvoru, ubrzo se povukao u samostan. Iz samostana su ga pozvali da predaje filozofiju i povjerili mu ulogu carskog poslanika na dvoru kalifa u Bagdadu. Promjene na dvoru dovele su do pada njihova zaštitnika.

Metodije je napustio svoju službu te je postao monah, a ubrzo mu se u samostanu pridružio i Konstantin. Novi car uskoro je braću poslao na misiju među Kazarima ili Hazarima, narodom na obalama Crnoga mora. Za misije su na Krimu pronašli tijelo svetoga pape Klementa i ponijeli ga sa sobom. Po uspješno obavljenom zadatku, ponovno su se povukli u samostan.

Ali nije im bilo suđeno dugo uživanje u samostanskom miru. Moravski knez Rastislav uputio je poslanstvo u Carigrad, tražeći da mu car pošalje misionare koji bi narodu naviještali Evanđelje na slavenskom jeziku. Time se htio osloboditi zapadnih misionara i njihovih pretenzija na njegovu državu. Car se umah sjetio Konstantina i Metoda koji su, s obzirom da su bili iz Soluna, dobro poznavali slavenski jezik okolnih krajeva.

Konstantin, monaškim imenom Ćiril, prije polaska je na najprije stvorio pismo za slavenski jezik, a zatim s grčkog jezika na slavenski preveo osnovne liturgijske knjige. Ćiril i Metod su u pratnji nekolicine učenika 863. pošli u Moravsku. Ondje su počeli s misionarskom djelatnošću, propovijedajući i dalje prevodeći crkvene tekstove na slavenski jezik. Na uspjehu im je zamjerio franački kler, koji je Moravsku smatrao svojim misionarskim područjem, pa su ih tužili Rimu.

Braća su pošla u Rim opravdati se, noseći sa sobom relikvije svetog Klementa. Papa Hadrijan II. svečano ih je primio i blagoslovio njihov rad i uporabu staroslavenskog jezika u bogoslužju. Metod je ondje zaređen za svećenika. Ćiril se u Rimu teško razbolio te je ondje i umro. Pokopan je u bazilici svetog Klementa, u kojoj i danas počiva.

Metod se vratio u Moravsku, ali je uskoro imenovan nadbiskupom Sirmija i papinskim legatom. U Moravskoj je došao u sukob s okolnim franačkim biskupima, koji su ga na neko vrijeme i zatočili. Umro je 885., a naslijedio ga je učenik Gorazd. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Svetu braću suzaštitnicima Europe.