O uzimanju i/ili umišljanju vlasti u Ime Isusovo

Nastavno na problematiku i moguće neshvaćanje, potrebno je pojasniti određene izrečene zaključke koji kod nekih skupina vjernika laika, nekih svećenika, općenito klerika, redovnika i redovnica produciraju bunt, neslaganje i osporavanje. Kada se takve skupine upozori i/ili pokuša poučiti u skladu s odredbama Crkve, ne u skladu s vlastitim mišljenjem ili praksama određenih, gore navedenih skupina ili pojedinaca, onda se stječe dojam, da onaj koji upozorava ima nešto protiv nekoga.

Prvi problem u bilo kojoj moguće katoličkoj raspravi je što se uzima Pismo bez Tradicije

Dužnost mi je kao svećeniku zaređenom po Obredu Katoličke Crkve, kao onom koji je kršten u Crkvi, usmjeravati narod Božji putevima Katoličkog Nauka, ne svojih mišljenja, ili nekih svojih praksi, koje ujedno mogu biti u neskladu s vjerom i Naukom Crkve. Prvi problem u bilo kojoj moguće katoličkoj raspravi je što se uzima Pismo bez Tradicije. Sveto pismo se često u katoličkim krugovima koristi kao egzaktni priručnik, koji bi trebao dati odgovore na naša pitanja vezana uz određene pojave u Crkvi. Tako se bez kontekstualizacije, bez fenomenologije, bez kanonskog pristupa Svetom pismu, počesto izvlače određeni citati Biblije iz konteksta, te se njima pokušava opravdati naše određeno mišljenje ili praksa, zaboravljajući pritom da je svaki čitač Biblije ujedno i tumač, jer već samim čitanjem i prenošenjem vlastito tumači određeni biblijski primjer na svoj način.

No, katolički Nauk nikada nije protestantski nauk gdje svetopisamski tekst ima veću vrijednost od Tradicije, već ima biti protumačen u suodnosu sa živom Tradicijom Crkve, odnosno dokumentima Crkve, poradi čega u Crkvi postoji i dokument »Tumačenje Biblije u Crkvi«, dok, još uvijek, Crkva nije izdala dokument »Tumačenje Biblije u vlastitoj ili vjerničkoj glavi«. Stoga, završavajući ovu važnu premisu, potrebno je progovoriti o molitvama i praksama unutar koji vjernici laici uzimaju vlast, gdje je naglasak na UZIMAJU VLAST, u Ime Isusovo. Budući da, u službenim dokumentima i odredbama Svete Crkve, ne nalazimo molitava za vjernike laike, koje bi u sebi uzimale neku vlast, i bile u zapovjednom/imperativnom obliku, smatramo na temelju Nauka i žive Tradicije Crkve da vjernicima laicima nije dopušteno uzimati vlast i tom nekom umišljenom vlašću zapovijedati ili vezivati bilo koje sile.

Smatramo na temelju Nauka i žive Tradicije Crkve da vjernicima laicima nije dopušteno uzimati vlast i tom nekom umišljenom vlašću zapovijedati ili vezivati bilo koje sile

Ovo se ne govori jer se želi neku vlast zadržati za sebe, već zbog brige za sigurnost stada. Ako bih kao pastir stada vodio stado na siguran pašnjak, a stado bi privlačila bolja, oku i nepcu ugodnija trava sa susjednog pašnjaka, koji je nažalost miniran, onda ne bih bio dobar pastir, ako dopuštam da stado pase travu s pašnjaka koje ono želi. Tada uistinu ne bih bio dobar pastir jer bih time pokazivao da mi nije stalo do sigurnosti stada, već bi mi očito bilo stalo samo do toga da se stado ugodnije osjeća, no sigurnost i ugoda često ne idu zajedno. Iz tih razloga, nije važno što ja ovdje, ili što ja o nekoj drugoj temi mislim, već je važno što Crkva naučava o određenoj temi i što Crkva dopušta različitim udovima svoga tijela, kojeg je glava Krist.

Istina je da u Novom zavjetu čitamo: »U ono vrijeme reče Ivan Isusu: “Učitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama.”

A Isus reče: “Ne branite mu! Jer nitko ne može učiniti nešto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.”« (Mk 9,38-40). Ali je isto tako istina da na drugim mjestima Novoga zavjeta čitamo: Isus nastavi poučavati: »”Neće u kraljevstvo nebesko ući svaki koji mi govori: ‘Gospodine, Gospodine!’, nego onaj koji vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima. Mnogi će me u onaj dan pitati: ‘Gospodine, Gospodine! Nismo li mi u tvoje ime prorokovali, u tvoje ime đavle izgonili, u tvoje ime mnoga čudesa činili?’ Tada ću im kazati: ‘Nikad vas nisam poznavao! Nosite se od mene, vi bezakonici!’« (Mt 7, 21-23). Osim toga slično nalazimo kod Luke: »Kada gospodar kuće ustane i zaključa vrata, a vi stojeći vani počnete kucati na vrata: ‘Gospodine, otvori nam!’, on će vam odgovoriti: ‘Ne znam vas odakle ste!’ Tada ćete početi govoriti: ‘Pa mi smo s tobom jeli i pili, po našim si trgovima naučavao!’ A on će vam reći: ‘Kažem vam: ne znam odakle ste. Odstupite od mene, svi zlotvori!’« (Lk 13, 25-27)

Zli im duh odvrati: »Isusa poznajem i Pavla znam, ali tko ste vi?«

O samom problemu uzimanja ili umišljanja vlasti Luka piše i u Djelima apostolskim gdje čitamo: »Bog je pak činio čudesa nesvakidašnja po rukama Pavlovima tako da bi na bolesnike stavljali rupce ili rublje s Pavlova tijela pa bi s njih nestajalo bolesti i zli duhovi iz njih izlazili. Zato i neki Židovi zaklinjaoci-potukači pokušaše zazvati ime Gospodina Isusa nad one koji imahu zle duhove. Govorili su: »Zaklinjem vas Isusom koga Pavao propovijeda.« To činjaše sedam sinova nekog Skeve, židovskoga velikog svećenika. Zli im duh odvrati: »Isusa poznajem i Pavla znam, ali tko ste vi?« I čovjek u kome bijaše zli duh, nasrnu na njih i nadjača ih te oni goli i izranjeni pobjegoše iz one kuće.« (Dj 19, 11-16).

Kao što vidimo u samim primjerima novozavjetnih tekstova, između kojih se može doći do zaključka o određenoj kontradiktornosti, potrebno je mjerilo tumačenja Crkve i crkvene tradicije, kako bi se određene teme obradile. Upravo iz tih razloga, Crkva brinući za svoje stado daruje vjernicima molitve koje sigurno mogu moliti u hrvanju protiv moći tmina. To nisu molitve koje bi bile prevedene i samo ubacivanjem Djevice Marije pokatoličene iz određenih protestantskih pentekostalnih pokreta, već Crkva daje molitve, koje poput Gospodnjeg Očenaša ponizno ištu zagovor tolikih svetaca i zaštitu samoga Boga.

Na koga ili što te sve zle sile vežem? Nigdje u toj molitvi ne stoji kuda stavljam te zle sile pa ta molitva, ne samo da je zbog uzimanja autoriteta nedopuštena, već je zbog tog vezivanja zlih sila, možda na samoga sebe, vrlo opasna

Glavni problem molitve »U Ime Isusovo uzimam vlast i vežem sve zle sile i snage u zraku, na zemlji, u vodi, u podzemlju, na onom svijetu, u prirodi i u vatri…« jest pitanje na koga ili što te sve zle sile vežem? Naime, nigdje u toj molitvi ne stoji kuda stavljam te zle sile pa ta molitva, ne samo da je zbog uzimanja autoriteta nedopuštena, već je zbog tog vezivanja zlih sila, možda na samoga sebe, vrlo opasna. Upravo zbog sigurnosti svojih vjernika, Crkva jasno traži od vjernika da ponizno mole zagovor i zaštitu, čak i u hrvanju protiv moći tmina.

U tu svrhu, Crkva u Rituale Romanum, De exorcismis et supplicationibus quibusdam, koji je za svoje područje odobrila Hrvatska biskupska konferencija na plenarnom zasjedanju u Zagrebu 16.-19. travnja 2007., a potvrdio Zbor za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 20. studenoga 2008., te izdala: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, siječanj 2010., donosi »Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv moći tmina«, koje prezbiteri, pa i sami vjernici laici, mogu slobodno, tj. bez prethodnoga odobrenja dijecezanskoga biskupa rabiti, pridržavajući se pritom odredbe da rabe samo one molitve i zazive koji se nalaze pod naslovom »Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv moći tmina« (Egzorcizmi, Dodatci, II.)

Te molitve nisu Egzorcizam, već su molitve zaštite za vjernike Katoličke Crkve. Ni jedna od tih molitava, kao ni molitva Očenaša, nisu molitve kojima uzimamo neku vlast, autoritet, te imperativom, zapovjednim načinom zapovijedamo zlim silama. Tim molitvama ponizno i poslušno molimo zagovor i zaštitu, te tako, najviše poniznošću i poslušnošću, ne samovoljom ili jer se meni nešto čini dobro ili pak određenoj skupini, štitimo sebe i druge od napada Zloga. Crkva, čak u Euharistiji ponizno moli, iako je sam svećenik in persona Christi te tako u Rimskom ili Prvom kanonu mise izriče:

»Ponizno te molimo, svemogući Bože,
da ruke svetoga anđela tvoga
prenesu ovo na tvoj nebeski žrtvenik,
pred tvoje božansko veličanstvo,
te se svi koji primimo presveto Tijelo i Krv tvoga Sina,
kao pričesnici ove žrtve napunimo
svakim nebeskim blagoslovom i milošću.«

Također, unutar Mise, kod samog Embolizma, koji je umetak, odnosno, proširenje sedme prošnje Oče naša, gdje se dodaje još posljednja molba, da budemo izbavljeni od grijeha i od svakoga zla, svećenik nakon Očenaša, u ime zajednice i za zajednicu vjernika moli: »Izbavi nas, molimo, Gospodine, od svih zala, daj milostivo mir u naše dane, da s pomoću tvoga milosrđa budemo svagda i slobodni od grijeha i sigurni od sviju nereda: čekajući blaženu nadu i dolazak Spasitelja našega Isusa Krista.«

To nisu različite molitve po internetu, čak ni po različitim takozvanim molitvenicima, čak ni u određenim skupinama, već molitve za koje Crkva daje svoje dopuštenje.

Dakle, iz ovih primjera svima može biti jasno da je vjernička zajednica pozvana ponizno zagovorno moliti. Također, treba biti jasno da ovdje ne govorimo o zazivanju Imena Isusova, već o uzimanju autoriteta i vlasti u Ime Isusovo. Zato poradi brige za stado i sigurnost stada, svima preporučujem da mole samo one molitve koje ih Sveta Crkva službeno uči i koje Crkva službeno dopušta moliti. To nisu različite molitve po internetu, čak ni po različitim takozvanim molitvenicima, čak ni u određenim skupinama, već molitve za koje Crkva daje svoje dopuštenje. Iz tih razloga svima preporučujemo da kao osnovnu molitvu zaštite mole Gospodnju molitvu Očenaša, zatim najstariju molitvu Crkve za zaštitu: »Pod obranu se tvoju utječemo«; zatim »Molitvu sv. Mihaelu« i već spomenute »Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv moći tmina« koje donosimo u nastavku.

Uistinu ponizna i poslušna molitva je ona protiv koje sam Sotona ne može ništa, jer on poslušnost nikada ne može glumiti, budući da je poradi samog neposluha i pao.

Vaš fra Mate Bašić

Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv moći tmina

(u: Rituale Romanum, De exorcismis et supplicationibus quibusdam. Za svoje područje odobrila Hrvatska biskupska konferencija na plenarnom zasjedanju u Zagrebu 16.-19. travnja 2007. Potvrdio Zbor za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, 20. studenoga 2008. Izdaje: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, siječanj 2010. str. 95-102.

Iz obredne knjige »Egzorcizmi i druge prošnje« prezbiteri, pa i sami vjernici laici, mogu slobodno, tj. bez prethodnoga odobrenja dijecezanskoga biskupa, rabiti samo one molitve i zazive koji se nalaze pod naslovom »Prošnje koje vjernici mogu privatno upotrijebiti u hrvanju protiv moći tmina« (Egzorcizmi, Dodatci, II.))

1. Smiluj se, Gospodine Bože, meni sluzi svomu
koji sam zbog mnoštva onih što me vrebaju
postao kao razbijena posuda;
istrgni me iz ruke mojih neprijatelja
i budi uza me da me izgubljena tražiš,
da me nađena k sebi vratiš,
da me vraćena ne ostaviš
i da tako u svemu omilim tebi,
koji si me, kako spoznah, moćno otkupio.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

2. Svemogući Bože,
koji daješ da beskućnici stanuju u domu
i sužnje izvodiš u blagodat,
vidi moju tjeskobu
i ustani mi upomoć;
pobijedi preopakog neprijatelja
da, nadvladavši nazočnost protivnika,
zadobijem slobodu za spokoj:
neka tako, vraćen spokojnoj pobožnosti,
ispovijedam kako si čudesan,
ti koji si udijelio snagu svojemu puku.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

3. Bože, sazdatelju i branitelju ljudskoga roda,
koji si čovjeka na svoju sliku oblikovao
i milošću krštenja još divnije obnovio,
pogledaj na me, slugu svojega,
i milostiv budi mojim molitvama.
Neka sine, molim, u mojem srcu sjaj tvoje slave
da, pošto se ukloni svaki strah, plašljivost i bojazan,
duhom i umom vedar,
zajedno s braćom u tvojoj Crkvi uzmognem tebe hvaliti.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

4. Bože, tvorče svakoga milosrđa i sve dobrote,
koji si htio da Sin tvoj za nas podnese mučilo križa
da bi od nas otjerao neprijateljevu moć,
pogledaj milostiv moje poniženje i bol
te podaj, molim, da mene
kojega si u krsnom studencu obnovio,
pobijedivši nasrtaje Zloduha,
ispuniš milošću svoga blagoslova.
Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

5. Bože, koji si htio da po milosnom posvojenju
budem sin svjetlosti,
udijeli, molim,
da me tmine zloduha ne obujme,
nego da uzmognem vazda ostati
u sjaju od tebe od tebe primljene slobode.
Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

ZAZIVI PRESVETOM TROJSTVU

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.

Jedinomu Bogu čast i slava.

Blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom;

hvalimo ga i nadasve uzvisujmo u vjekove.

Zazivamo te, hvalimo te i klanjamo ti se, o blaženo Trojstvo.
Nado naša, spasenje naše, časti naša, o blaženo Trojstvo.
Oslobodi me, spasi me, oživi me, o blaženo Trojstvo.

Svet, svet, svet Gospodin Bog svemogući,
koji bijaše, koji jest i koji će doći.

Tebi čast i vlast, o blaženo Trojstvo,
tebi slava i moć u vjekovječne vjekove.

Tebi hvala, tebi slava, tebi zahvaljianje
u vjekovječne vjekove,
o blaženo Trojstvo.

Sveti Bože, sveti jaki, sveti besmrtni,
smiluj mi se.

ZAZIVI GOSPODINU NAŠEMU ISUSU KRISTU

a.

Isuse, Sine Boga živoga, smiluj mi se.
Isuse, sliko Očeva, smiluj mi se.
Isuse, Mudrosti vječna, smiluj mi se.
Isuse, sjaju svjetlosti vječne, smiluj mi se.
Isuse, Riječi života, smiluj mi se.
Isuse, Sine Djevice Marije, smiluj mi se.
Isuse, Bože i čovječe, smiluj mi se.
Isuse, vrhovni Svećeniče, smiluj mi se.
Isuse, navjestitelju kraljevstva Božjega, smiluj mi se.
Isuse, pute, istino i živote, smiluj mi se.
Isuse, kruše života, smiluj mi se.
Isuse, trsu istinski, smiluj mi se.
Isuse, brate siromaha, smiluj mi se.
Isuse, prijatelju grješnika, smiluj mi se.
Isuse, liječniče duše i tijela, smiluj mi se.
Isuse, spase potlačenih, smiluj mi se.
Isuse, utjeho napuštenih, smiluj mi se.
Koji si na ovaj svijet došao, smiluj mi se.
Koji si od đavla tlačene oslobodio, smiluj mi se.
Koji si na križu visio, smiluj mi se
Koji si za nas smrt prihvatio, smiluj mi se.
Koji si u grobu ležao, smiluj mi se.
Koji si sišao nad pakao, smiluj mi se.
Koji si od mrtvih uskrsnuo, smiluj mi se.
Koji si na nebesa uzašao, smiluj mi se.
Koji si Duha Svetoga nad apostole poslao, smiluj mi se.
Koji sjediš s desne Očeve, smiluj mi se.
Koji ćeš doći suditi žive i mrtve, smiluj mi se.

b.

Po utjelovljenju svome, oslobodi me, Gospodine.
Po rođenju svome, oslobodi me, Gospodine.
Po krštenju i svetom postu svome, oslobodi me, Gospodine.
Po križu i muci svojoj, oslobodi me, Gospodine.
Po smrti i ukopu svome, oslobodi me, Gospodine.
Po svetom uskrsnuću svome, oslobodi me, Gospodine.
Po divnom uzašašću svome, oslobodi me, Gospodine.
Po izlijevanju Duha Svetoga, oslobodi me, Gospodine.
Po slavnome dolasku svome, oslobodi me, Gospodine.

DRUGI ZAZIVI GOSPODINU

(Kad spomene križ †, vjernik se može, ako mu se čini zgodnim, znamenovati.)

Spasi me, Kriste Spasitelju, snagom Križa †:
koji si spasio Petra na moru, smiluj mi se.

Po znaku Križa †
od neprijatelja naših oslobodi nas, Bože naš.

Po svome Križu † spasi nas, Kriste Otkupitelju,
koji si umirući uništio našu smrt
i uskrsnuvši obnovio život.

Tvome se Križu † klanjamo, Gospodine,
tvoje se slavne muke spominjemo;
smiluj nam se, ti koji si za nas trpio.

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te
jer si svojim Križem † otkupio svijet.

ZAZIVI BLAŽENOJ DJEVICI MARIJI

Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice,
ne odbij nam molbe u potrebama našim,
nego nas od svih pogibli uvijek oslobađaj,
Djevice slavna i blagoslovljena.

Tješiteljice shrvanih, moli za nas.
Pomoćnice kršćana, moli za nas.

Daj da te mogu hvaliti, Djevice sveta;
daj mi snage protiv tvojih neprijatelja.

Majko moja, ufanje moje.

Djevice Bogorodice, Marijo, moli za me Isusa.

Predostojna kraljice svijeta,
Marijo vazda Djevice,
zagovaraj za naš mir i spasenje,
ti koja si rodila Krista Gospodina Spasitelja svih.

Marijo, majko milosti,
majko milosrđa,
zaštiti nas od neprijatelja
i primi u času smrti.

Priteci mi, preblaga Djevice Marijo,
u svim mojim mukama,
tjeskobama i potrebama
i izmoli mi od svoga ljubljenog Sina
oslobođenje od svih zala
i pogibli duše i tijela.
Sjeti se, o preblaga Djevice Marijo,
kako se od vijeka nije čulo
da je bio napušten
tko se utekao tvojoj zaštiti,
koji je zazivao tvoju pomoć,
koji je molio tvoj zagovor.
Ja, potaknut takvim pouzdanjem,
k tebi, Djevice djevica, Majko, hrlim,
k tebi dolazim,
pred tobom stojim kao tugujući grješnik.
Nemoj, Majko Riječi, mojih riječi prezreti,
nego ih milostivo počuj i usliši.

ZAZIVI SVETOM MIHAELU ARKANĐELU

Sveti Mihaele Arkanđele, brani nas u boju;
budi nam zaštita od pakosti i zasjeda đavlovih.
Ponizno molimo: neka mu zapovijeda Bog,
a ti, kneže nebeske vojske,
Sotonu i druge zlobne duhove,
koji na propast duša lutaju svijetom,
božanskom snagom odagnaj u pakao. Amen.

LITANIJSKE MOLITVE

Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.

Sveta Marijo, majko Božja, moli za nas ili za me.
Sveti Mihaele, moli za nas ili za me.
Sveti Gabriele, moli za nas ili za me.
Sveti Rafaele, moli za nas ili za me.
Sveti anđeli čuvari, molite za nas ili za me.
Sveti Ivane Krstitelju, moli za nas ili za me.
Sveti Josipe, moli za nas ili za me.
Sveti Petre, moli za nas ili za me.
Sveti Pavle, moli za nas ili za me.
Sveti Ivane, moli za nas ili za me.
Svi sveti apostoli, molite za nas ili za me.
Sveta Marijo Magdaleno, moli za nas ili za me.
(Mogu se dodati imena drugih svetaca ili blaženika.)

Od svakoga zla, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od svakoga grijeha, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od zasjeda đavolskih, oslobodi nas ili me, Gospodine.
Od smrti vječne, oslobodi nas ili me, Gospodine.

Kriste, čuj nas ili me.
Kriste, usliši nas ili me.