Dok govorimo ili pišemo trebamo uvijek nastojati da poruka koju namjeravamo prenijeti bude oblikovana razumljivo pravilno i jasno. Zato je, između ostaloga, nužno i poznavanje točnog značenja riječi koje upotrebljavamo.

Ponekad javni govornici upotrebljavaju riječi bliskoga značenja kao da im je značenje isto. Npr., riječi praznik i blagdan. Te riječi nemaju isto značenje.

U nekim rečenicama zato nije pravilno upotrijebiti riječ praznik, a u drugima riječ blagdan.

Riječ praznik nastao je od riječi prazan i označava neradni, prazan dan, dan odmora. Riječ blagdan dolazi od riječi blag i dan i označava dan u kojem se nešto slavi, svetkuje, u kojem se nekoga ili nečega prisjećamo, spomendan.

Blagdani su vjerski i državni. Npr., blagdan je svetkovina svetog Roka, dan poslije Velike Gospe, blagdan je Dan neovisnosti, Dan Hrvatskog sabora. Neki blagdani jesu, a neki nisu praznici. Odnosno, za vrijeme nekih se blagdana radi, a za vrijeme drugih ne radi.

Blagdani koji su i praznici jesu Nova godina, Sveta tri kralja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Praznik rada, Uskrsni ponedjeljak.

Blagdani koji nisu praznici jesu Dan međunarodnog priznanje Republike Hrvatske, Dan bijelog štapa i drugi.