Prva je hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Tiskana je 22. veljače 1483. godine. Misal je glavna liturgijska knjiga, knjiga iz koje se čita misa, a Misal po zakonu rimskoga dvora prvi je europski misal koji nije otisnut latinicom i nije na latinskom jeziku. Misal po zakonu rimskoga dvora, poznat i kao Prvotisak, otisnut je slovima uglate glagoljice, a jezik mu je hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga jezika. Naš Prvotisak nastaje samo 30-ak godina nakon što je njemački tiskar Johannes Gutenberg tiskao Bibliju, prvu knjigu u povijesti tiskarstva, i svjedoči o djelatnosti i ugledu hrvatskih glagoljaša potkraj srednjega vijeka.

Misal po zakonu rimskoga dvora otisnut je na papiru i pergameni, sastavljen je od 220 listova, otisnut je dvostupčano, po 36 redaka u svakom stupcu, tisak je crno-crveni, a kao tekstovni uzorak poslužilo je nekoliko rukopisnih hrvatsko-glagoljskih misala od kojih je kao glavni predložak poslužio rukopisni Misal kneza Novaka iz 1368. godine.

Budući da nije zapisano gdje je naš Prvotisak tiskan, ne zna se točno mjesto njegova tiskanja, a u znanstvenim polemikama spominju se lički Kosinj, Venecija, Rim, Izola i Modruš.

S obzirom na to da je Misal po zakonu rimskoga dvora knjiga tiskana u početcima tiskarstva (do 1500. godine), nazivamo je inkunabulom, a smatra se i najljepšom hrvatskom inkunabulom.

Hrvatski je sabor 2019. godine proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.