Širenje koronavirusa, odgovori na pitanja ima li razloga za zabrinutost i strah, jesu li hrvatske zdravstvene službe spremne te može li se i kada naći lijek za koronavirus bile su teme Argumenata HKR-a u četvrtak. O tome su govorili ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Krunoslav Capak, infektolog iz Klinike "Dr. Fran Mihaljević" doc. dr. Rok Čivljak te telefonom studentica koja se nedavno vratila iz Wuhana Anamarija Matušek.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. Krunoslav Capak iznio je najnovije podatke o 28000 potvrđeno oboljelih te 520 smrtno stradalih u Kini, a samo 250 oboljelih izvan Kine, odnosno 28 u cijeloj europskoj regiji.
Govoreći o mjerama opreza, dr. Capak je naglasio: “Bitno je da nema prijenosa bolesti unutar određene zemlje, za što smo mi u Hrvatskoj poduzeli vrlo široke mjere. Mi računamo na to da mjere slične našima poduzimaju i druge zemlje te da su oboljeli ili oni koji su u inkubaciji pod zdravstvenim nadzorom ili u izolaciji, dakle da neće putovati i prijeći našu granicu. Naravno, da se za osobu koja je u inkubaciji ne može pouzdano znati gdje je i na koji način bio u kontaktu s oboljelima. Uvijek se može dogoditi da takva osoba dođe, ali mi smo spremni staviti je pod zdravstveni nadzor i učiniti sve da se bolest ne proširi.” Što se tiče stranih radnika na Pelješkom mostu, dr. Capak je naglasio da mreža županijskih Zavoda za javno zdravstvo prati stanje i ima sve informacije. Dodao je da su hrvatski državljani, koji su iz Kine stigli u Francusku, zasad dobro, ali u karanteni.
Što je koronavirus?
Dr. Čivljak objasnio je što je zapravo koronavirus: “Nama su koronavirusi odavno poznati kao najčešći uzročnici respiratornih infekcija. Problem je što virusi brzo mijenjaju svoju antigenu strukturu. Time se mijenjaju i svojstva virusa, a tako se i brže prilagođavaju novom domaćinu. Jedan dio koronavirusa živi u životinjama i tamo se razvija, a jedan dio je patogen i za ljude pa uzrokuje poznate kliničke slike infekcije gornjih dišnih puteva, koje su najčešće blage i bez komplikacija.
Teže kliničke slike i poneki smrtni ishod uvjetovani su kroničnom bolešću ili prethodnom zarazom nekim do sada poznatim koronavirusom.
Ovaj novi virus vrlo je sličan virusu SARS-a iz 2002. godine, kojemu su primarni domaćini šišmiši i neke druge životinje. Nakon što je prešao sa životinja na ljude, virus se može dalje širiti među ljudima. S obzirom da je to novi virus, ljudi nemaju razvijenu otpornost i postoji šansa da se razvije epidemija velikih razmjera.”
Mjere kontrole na granicama
Hrvatska je prva u Europi uvela mjere kontrole, ali nije zaustavljen promet roba i ljudi, naglašava dr. Capak i dodaje da zatvaranje granica nije opcija koja bi pomogla u sprječavanju širenja epidemije. “U Europi su stavovi o tome podijeljeni. Većina zemalja smatra da nije potrebno ograničavati promet roba i usluga. Mi smatramo da je mjera aktivnog zdravstvenog nadzora sasvim dovoljna i da bi na taj način mogli spriječiti eventualno širenje bolesti koja bi se mogla kod nas pojaviti, s obzirom da imamo dvjesto tisuća kineskih turista (sada nešto manje), da u Hrvatskoj imamo kineske radnike koji redovito putuju za Kinu.
Situacija se mijenja iz sata u sat, ali mi kao struka kažemo da nema potrebe uvođenja karantene ili strožih mjera na granici.
Dakako da obavljamo sve pripreme, i ako dođe do širenja bolesti, da ćemo uvesti spomenute mjere. Stručnjaci trebaju reći koja je dovoljna razina zaštite za ovakav zdravstveni sustav, a politika treba odlučiti hoće li uvesti strože mjere ili neće.”
Razmjeri stradanja od gripe i koronavirusa
Dr. Čivljak podsjetio je: “Smrtnost od gripe u odnosu na koronavirus nije veća ali, s obzirom na puno širu zahvaćenost, posljedično umire više ljudi. Tako je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti upozorio da će samo ove godine u Europi od posljedica gripe umrijeti gotovo četrdeset tisuća pacijenata. To je višestruko više nego je do sada u Kini umrlih od posljedica koronavirusa. Dakle, treba biti oprezan prema svim novim bolestima koje se javljaju, ali i provoditi odgovarajuće mjere zaštite.”
Na pitanje o spremnosti zdravstvenog sustava na moguću krizu te preporuke građanima, dr. Capak je naglasio da su širom Hrvatske 172 bolnička kreveta već spremna za izolaciju, a većina bolnica može i proširiti kapacitete. Dr. Čivljak dodao je da su u Klinici za zarazne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” već osigurana dva kreveta za izolaciju, a po potrebi će se za to prenamijeniti i pojedine sobe, a na kraju i bolnički odjeli.
Dr. Capak podsjeća da su već objavljene preporuke ponajprije putnicima, potom svim građanima i zdravstvenim ustanovama: “Mi smo izdali opće preporuke, vezane uz higijenske postupke. Preporučamo da se dobro i često peru ruke, da se hrana dobro termički obrađuje, da se u prostorima u kojima boravi više ljudi koristi maske te da se oni koji pregledavaju putnike koriste rukavicama… Dakle, za sada smo izdali opće higijenske upute koji štite od svih puteva prijenosa, uključujući spolni i krvni put.”