Na blagdan sv. Marije Bogorodice iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Slavka Vranjkovića, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, župnika župe Nuštar. Vlč. Vranjković, između ostalog, ističe: "Crkva nas poziva da se okrenemo Djetetu i Majci koja ga je rodila, odgojila za mir."
Pred nama je nova godina. Započinjemo je blagoslovom, zazivom upućenom Bogu za sve dane koje nam je odredio. Spremni smo se staviti u njegove ruke da nas promijeni u prijatelje mira.
Bogoslužje pokazuje put. Marija je uzor u slušanju, prihvaćanju, djelovanju, promišljanju Božje riječi, i to je promijenilo njezin život, ali i ljudsku povijest. Marija postaje Majkom Crkve. Na Trškom Vrhu, u Marijinu svetištu, stoji natpis: Mundi melioris origo, a odnosi se na Djevicu Mariju, koja je rodivši Isusa postala Početak boljega svijeta.
Slavimo kraj i početak; zahvalni za prošlu, započinjemo novu godinu. Osjećaji su različiti. Imamo li razloga za radost, vjeru i nadu u bolje sutra?
Kako povezati čestitke koje upućujemo jedni drugima s blagoslovom koji Bog daje?
Jedino je ispravno okupiti se na svetoj misi, na kojoj slavimo Boga, zazivajući ga da nam blagoslovi novi početak, Crkvu i narode. Bog za udijeljena dobra zaslužuje našu hvalu, a ujedno je On izvor svakog blagoslova, naše sadašnjosti i budućnosti.
Molimo za domovinu, mjesto u kojem živimo i svijet kojemu pripadamo, za čovječanstvo koje je u stalnoj borbi protiv svih zala. Crkva nas poziva da se okrenemo Djetetu i Majci koja ga je rodila, odgojila za mir.
Današnji je blagdan nekako obilježen vanjskom proslavom. Neki će požaliti za prošlim vremenima, drugi će početak nove godine i nove nade proslaviti bučno. Neki će time prekriti samoću i tjeskobu, a vjernici ga, uz vanjsko slavlje, slave i kao dan posvećen Mariji. Njima je to poticaj da poput nje budu početak boljega svijeta.
Mi ga slavimo sa zahvalnošću jer naša budućnost nije na zemlji, vezana uz društveni poredak i političke okolnosti. Naš je pogled usmjeren prema nebu.
Što želimo u čestitkama koje upućujemo jedni drugima? Puno toga – od zdravlja do zajedništva s Bogom i ljudima.
Što čestitka sadrži? Radost, kao preduvjet sreće. Radost bez drugih nije moguća, bez naše i njihove plemenitosti. Neki neće doživjeti radost jer su napušteni, siromašni, posvađani, prevareni, iskorišteni. Papa Pavao VI. ustanovio je ovaj dan kao Dan mira, a mir ovisi o meni i tebi, i temelji se na ljubavi, kako reče Papa. Novi svijet podrazumijeva prihvaćanje Božje riječi i njeno provođenje u djelo, kao što su to činili veliki ljudi Biblije i Marija.
Kršćanske bi zajednice trebale biti majke svima koji dolaze. Nova je godina nova šansa. Marijino majčinstvo uzor je materinstva. Ona se pokazala službenicom, a ne gospodaricom. To je uloga Crkve.
Osvrt na predložena čitanja.
Prvo čitanje govori o blagoslovu koji Bog daje. Knjiga Brojeva poučava nas kako treba kršćanski čestitati, izraziti dobre želje bližnjemu. Smisao je blagoslova Božji zaziv nad svima za sretniji i uspješniji život, od zdravlja do radosti i međusobne uzajamnosti. Biblija nam govori o blagoslovu ljudi, usjeva, čovjekova rada, života koji je dar Božji, djece koju su mu dovodili da ih blagoslovi.
Zazivati Božje ime na početku novog razdoblja obnova je Saveza, obećanja koje nam daje i zahtjeva koje pred nas stavlja. Biblijsko je ispunjenje blagoslova Isus. Njegova pravila jamče sve.
Drugo čitanje govori o oslobađanju od mnogih navezanosti. Pavao nam objašnjava kako se opravdati pred Onim koji nas jedini može učiniti djecom Božjom, po Isusu, koji je uzeo naše ljudsko tijelo. Rodivši se od žene, On nas je učinio dionicima svoje božanske naravi. Tu je jasna Marijina uloga u povijesti spasenja, jer ona je ta koja je Boga nosila, rodila, nama dala.
Evanđelje pokazuje Marijino držanje, osobito u svjetlu materinstva i njezina razmišljanja o svim događajima. Također i udivljenje pastira, ulogu anđela u navještenju, Isusovo utjelovljenje i ulazak u krug ljudi, čime je postao solidaran s nama, da bi nas Duhom svetim povezao sa sobom i drugima.
Uz dopuštenje uredništva, propovijed vlč. Slavka Vranjkovića prenosimo iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije na koji se možete pretplatiti OVDJE.