Državna tajnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marija Pletikosa je istaknula da je Vlada Republike Hrvatske izdvojila više od milijardu kuna za plan zapošljavanja sedam tisuća žena kao ‘geronto-domaćica’. U to je do sada uključeno 30.000 starijih osoba. Odobrena su 294 projekta.

“Ovi brojevi govore o tome koliko je to potrebno i koliko je to korisno. Istovremeno imamo dvostruku koristi jer starije osobe primaju usluge koje su im potrebne, a teže zapošljive žene – pogotovo u tim ruralnim krajevima – se zapošljavaju, tako da mislim da je tu riječ o jednom hvalevrijednom projektu, a tu je i široka lepeza drugih usluga”, navela je.

Primjerice, gerontološki centri u kojima provode svoje slobodno vrijeme i druže se.

Marija Pletikosa i Jasminka Despot Lučanin

No, tu su na žalost i predrasude i stereotipi o starijim osobama, nadovezala se psihologinja dr. Jasminka Despot Lučanin s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu.

Taj negativan stav i uopćeno jedno mišljenje u najvećem broju slučajeva nije na mjestu. Ima naravno nemoćnih, međutim većina starijih ljudi funkcionira sasvim dobro, u stanju su brinuti se za sebe i očekivano su normalnih kognitivnih sposobnosti. Mogu donositi sve odluke i sve drugo činiti.

“Jedno od glavnih predrasuda zbog koje su ljudi starije dobi najčešće, u našoj zemlji također, izloženi diskriminaciji je to da su oni zapravo teret radno aktivnom stanovništvu, odnosno da su teret društvu zato što više ne doprinose, ne zarađuju, a troše resurse.”

To je gotovo bih rekla najopasnija predrasuda, a prije svega nije točna ne samo zato što je većina starih ljudi stvarno vrijedno radila cijeli svoj život i zaradila to svoje pravo da budu korisnici – bilo mirovine, bilo nekih usluga skrbi; socijalne, zdravstvene i drugih – nego ogroman broj starih ljudi je i dalje društveno koristan, dakle, rade, poručila je psihologinja i dalje podsjetila:

Oni koji su cijeli život radili na moru ili na zemlji, na svome imanju, ti ljudi to ne prestaju raditi već rade dokle god mogu, a danas imate i jednu inverziju uloga, umjesto da mlađi zarađuju mnogo više i pomažu starijima, događa se obrnuto.

U Hrvatskoj u 97 posto slučajeva starije osobe žive kod kuće, u obiteljima – rečeno je također – a oni koji su sami i usamljeni u svojim kućanstvima o njima u glavnome gradu brine i obilazi ih 70-tak volontera “Kapi dobrote”, svih uzrasta – od studentske dobi pa do starijih osoba. Iništa im po tom pitanju nije teško, pa ni cijepati drva.

To je uredniku Ivanu Taševu rekla treća sugovornica “Argumenata” Snježana Bedeniković, članica Upravnoga odbora Udruge “Kap dobrote”.

Snježana Bedeniković i Ivan Tašev

“Najvažniji im je razgovor, kontakt s čovjekom, kako bi tu osamljenost što više smanjili, kako bi se lakše nosili sa svojim problemima”, rekla je podsjetivši i na tehničku podršku njihove udruge u manjim kućanskim poslovima, ali i u onim većim kada se nekome uruši krov, pa ga valja promijeniti, ili postaviti instalacije, gdje nema struje, vode ili nečeg drugog.

Nabavljaju im i peči za grijanje ususret zimi. Pripremili su i oko 200 kubičnih metara drva za svoje korisnike, a to se sve treba ispiliti i iscijepati.

“Puno je tu posla, puno uloženog vremena, ali prije svega puno ljubavi”, poruka je Snježane Bedeniković.

Zaključeno je – s obzirom na sve veću ponudu i mogućnosti koje se pružaju starijim osobama – da je izuzetno važno o svemu se raspitati te podrobno i detaljno informirati.