Cilj je projekta iznijeti spoznaje o dijelu iznimno vrijedne baštine Visovca, čije značenje nadilazi granice neposrednog geografskog i kulturnog okruženja, o njegovom značenju kao svetišta i kulturnog središta, gdje se, tijekom skoro šest stoljeća, unatoč velikoj geografskoj udaljenosti od intelektualnih i umjetničkih središta u kojima se kreirala likovna, pisana i glazbena kultura, brojnim nitima i poveznicama na pozadinu jedne od najljepših hrvatskih veduta prenosio duh europskog kulturnog ozračja, zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana, napomenula je autorica i voditeljica izložbenog projekta dr. sc. Anđelka Galić.

Sanja Bachrach, dr. sc. Anđelka Galić i provincijal fra Marko Mrše / Foto: V. Benović

Jezgra zbirke datira iz sredine 15. st., kada su franjevci Provincije Bosne Srebrene, povlačeći se pred osmanskim osvajanjima, mirnije utočište našli u napuštenom augustinskom samostanu usred Visovačkog jezera. Od skromnih početaka, u kraju koji je nedugo zatim došao pod osmansku upravu, kroz vrijeme ratova (Kandijski i Morejski rat), kroz duga stoljeća obilježena osvajanjima i tuđinskom vlašću, franjevci su na Biloj Stini, usidrenoj između krčkih obala, uspjeli sačuvati iznimno vrijedno blago koje svjedoči o značenju Visovca kao duhovnog i kulturnog središta te odgojnog i obrazovnog zavoda te kao kuća novicijata od 1568. godine, a onda i drugih škola i učilišta koje su bile u samostanu. Trajni doprinos i krajnji cilj izložbe jest predstaviti značenje ove vrijedne baštine, te obnovu umjetnina i skrb vezanu za njihovu daljnju sudbinu na Visovcu, zahvaljujući ulozi franjevaca kao naručitelja, marnih sakupljača, stvaralaca, koji su ovaj izniman baštinski korpus očuvali do naših dana.

“Dar Visovcu je oko 500 obnovljenih umjetnina. Znači, ono što se stoljećima nije napravilo, napravilo se u tri godine. To se sve dogodilo u restauratorskim radionicama Muzeja za umjetnost i obrt i Hrvatskoga restauratskog zavoda, pod vrsnim vodstvom stručnjaka koji su istinski uživali u tome što su radili. Trajan je to dar Visovicu, isto kao što je Visovac pokazatelj, zapravo dar Europskoj uniji u godini kod Hrvatska predsjeda Vijećem EU. Visovac je jedno od mitskih mjesta koje svjedoči kako je moguće opstati unatoč i usprkos”, rekla je Galić.

Postav ove velike baštinske izložbe predstavlja oko 500 predmeta iz zbirke Franjevačkog samostana Majke od Milosti sa otoka Visovca koje su pune tri godine istraživali, valorizirali, te stručno i znanstveno obrađivali i restaurirali brojni istaknuti stručnjaci i timovi kustosa, restauratora i konzervatora iz Muzeja za umjetnost i obrt i Hrvatskog restauratorskog zavoda s područnim odjelima u Splitu, Zadru i Dubrovniku. U projektu su sudjelovali i brojni znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu i Splitu, teolozi, muzikolozi, arhitekti i filolozi, povjesničari umjetnosti, fotografi, autori video projekcija, tehnička služba i Odjel marketinga i PR-a Muzeja za umjetnost i obrt, te brojni drugi muzejski djelatnici. Svi oni su, pod vodstvom autorice dr.sc. Anđelke Galić, dali svoj izniman doprinos realizaciji ovog iznimno zahtjevnog projekta.

Jadan od obnovljenih predmeta je i gotički ophodni križ iz 14. stoljeća kojim postav u MUO-u počinje. Najstariji je to liturgijski predmet u Muzejskoj zbirci franjevačkog samostana koji datira i prije dolaska franjevaca na otočić. Kako kaže Anđelka Galić: “Najviše se radilo na restauraciji ove umjetnine, koja je u obnovljena u Beču. Križ je u tehnici pozlaćene bronce.”

Procesijski križ, domaći majstor, 14. st. / Foto: V. Benović

Zahvaljujući ovoj izložbi, javnost će prvi put moći vidjeti brojne predmete o kojima se do danas gotovo ništa nije znalo, od slika, skulptura, liturgijskog posuđa, devocionalija do liturgijskoga ruha, zavjetnih darova, nakita, knjižne, arhivske i glazbene građe te brojnih drugih, rekla je autorica i voditeljica ovog velikog multidisciplinarnog izložbeno-nakladničkog projekta dr. sc. Anđelka Galić. Uputila je zahvale brojnim suradnicima koji su svojim radom i trudom dali velik doprinos ovom kompleksnom projektu, posebice bivšem gvardijanu samostana fra Boži Duvnjaku koji je pružio svekoliku potporu i poseban doprinos zahtjevnim okolnostima odlaska na Visovac, kao i čuvanja te dopreme građe. Autorica je također, posebne zahvale uputila i koordinatorici projekta i suradnici Ladi Bikić s kojom je usko surađivala pune tri godine. “Iskustvo rada na Visovcu obogatilo me, kao i mnoge koji su sudjelovali u projektu, a nadam se da ćemo taj duh prenijeti i na posjetitelje izložbe”, napomenula je.

Neznani slikar, Sveti razgovor sa sv. Ivanom Krstiteljem i sv. Franjom Asiškim, 1679. / Foto V. Benović

Vizualni identitet izložbe i likovni postav potpisuju Bachrach & Krištofić i Tessa Bachrach Krištofić.

Izložbu prati i opsežna monografija koja na vidjelo iznosi rezultate trogodišnjih istraživanja na stručnoj i znanstvenoj obradi te velikom pothvatu obnove kulturne i umjetničke baštine. Uz obuhvatnu povijest u zasebnim tematskim jedinicama monografija obrađuje arhitekturu crkve i samostana, zbirke slikarstva, skulpture i oltarne plastike, liturgijskih predmeta od metala, liturgijskog ruha pisane i glazbene baštine. Stručni i znanstveni prilozi – tekstovi i kataloške jedinice – bit će bogato opremljeni fotografijama.

Izložba ostaje otvorena do 2. veljače 2020. godine.

Kulturogram u kojemu je gostovala dr. sc. Anđelka Galić možete poslušati ovdje: