„Maršalka“, kako su je popularno nazivali, nalazila se u Novom Zagrebu, odnosno pored naselja Travno. Bila je to jedna od najvećih vojarna na području Hrvatske u kojoj je bilo stacionirano Zapovjedništvo i oklopno-mehanizirani dijelovi 140. mehanizirane brigade JNA, pontonski bataljun i druge manje jedinice. Zbog svog tenkovskog i raketno-topničkog naoružanja, vojarna je bila cijelo vrijeme prijetnja za grad. U njoj su se nalazili brojni tenkovi T-55 i T-72, haubice i topovi, višecjevne bacači raketa, minobacači, protuoklopna sredstva, oklopni transporteri, oklopna vozila i druga vojnu oprema.

Prve prijetnje vojnog vrha da će izaći s tenkovima iz vojarne, dogodile su se već u siječnju 1991. godine. Nakon proglašenja samostalnosti Hrvatske i Slovenije, motorizirane kolone JNA kreću iz vojarne prema Sloveniji, a Zagrepčani 2. srpnja pokušavaju spriječiti izlazak kolone, te je napadaju Molotovljevim koktelima i kamenjem. U tom sukobu poginuo je i prvi civil poginuo u Domovinskom ratu – Raveno Čuvalo.

Od 14. rujna 1991. vojarnu su u blokadi držale hrvatske snage. Glavnu ulogu blokade, iskapanja rovova i zaklona, miniranja ograde vojarne, te postavljanja protuoklopnih zapreka na prometnicama oko vojarne i Mostu mladosti, izvršili su pripadnici Narodne zaštite. Tijekom pregovora između oficira i predstavnika Kriznog štaba Zagreba, vojarni su ovisno o rezultatu, više puta isključivane ili uključivane komunalije. Napokon na današnji dan je nakon sporazuma o evakuaciji započelo povlačenje JNA iz „Maršalke“.

Kolona je u pratnji hrvatske policije i promatrača Europske zajednice krenula prema autocesti Zagreb-Karlovac gdje su ih čekale postrojbe evakuirane iz vojarne u Dugom Selu. Ispred vojarne okupili su se mnogi građani iščekujući toliko priželjkivan odlazak omražene vojske koja je tijekom Domovinskoga rata svakodnevno prijetila Zagrebu i Zagrepčanima. Najradosniji su svakako bili stanovnici naselja Travno na koje je iz vojarne često bila otvarana ne samo puščana već i tenkovska paljba u kojoj su stradale mnoge stambene zgrade. Posljednji vojnik JNA, vojarnu je napustio 20. prosinca 1991. godine.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.