Sveti Nikola rođen je u Maloj Aziji u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su molili Boga da dobiju dijete i dobili su malog Nikolu koji je dobio ime po stricu biskupu Nikoli. Nažalost, njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola je ostao sam. Naslijedio je njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već je imao srca za ljudske potrebe. Tako je pomogao siromašnom susjedu koji nije imao novaca za miraz svojim kćerima. Prema predaji ubacivao je vrećice s novcem u tri navrata kroz susjedov prozor kako bi otac sretno udao kćeri.

Nakon što je postao svećenik, umire njegov stric koji je bio biskup u gradu Miri. Svi su mislili da će ga Nikola naslijediti, ali je on otišao u Palestinu živjeti samačkim životom. U grad Miri vratio se nakon nekoliko godina i to trenutku kad umire nasljednik njegova strica. Ovog puta nije mogao izbjeći biskupsko mjesto te postaje biskupom. Od tada noći provodi moleći se, a dane pomažući nesretnima i šireći vjeru. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327.

Pokopan je u Miri gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. No, zbog turskih osvajanja, svečeve posmrtne ostatke prenijeli su u grad Bari u svibnju 1087. gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Prema narodnom vjerovanju, sveti Nikola činio je i čudesa. Svojim blagoslovom ozdravio je dijete kojem je zapela riblja kost u grlu te ga se smatra zaštitnikom djece. Uz sv. Nikolu povezani su i brojni narodni običaji darivanja djece. Običaj je noću potajno donijeti darove djeci po uzoru na sveca koji je tako darivao siromašne ljude.

Postoji i legenda prema kojoj je sveti Nikola, dok je kao svećenik išao na put u Svetu Zemlju, bio na brodu s ostalim putnicima, a kad je nastala velika oluja, on ju je utišao i spasio putnike od sigurne smrti. S obzirom na tu legendu, razumljivo je što se časti kao zaštitnik putnika i mornara, a također je i razumljiv običaj da mnoge luke na svijetu imaju njegovu sliku.

U povodu proslave blagdana sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i ribara, dan uoči svetkovine, u srijedu će riječkoj u crkvi Gospe Lurdske misu predvoditi fra Ivan Dominik Iličić. U razgovoru za Hrvatsku katoličku mrežu govoreći o važnosti sv. Nikole za pomorce istaknuo je kako nam sveci pomažu da živimo blagoslovljenim životom.

“Pomorci su jedna posebna skupina ljudi koji imaju zahtjevan posao. Često su na putu i odijeljeni od svoje obitelji i ne mogu ići redovito na misu. Stoga im je za duhovni život od presudne važnosti molitva”, istaknuo je naš sugovornik.

Spomenuo je i svjedočanstvo jednog pomorca koji bez krunice ne može preživjeti te silne mjesece na moru.

“To svjedočanstvo je osobito potresno. Naime, tom pomorcu je od životne važnosti krunice da bi preživio. Ovom prilikom ću napomenuti kako iako je misa važna, molitva i uzdanje u Boga, a tako i u svece, održava duhovni život pomoraca i kad su na moru”, poručio je fra Iličić.

Budući da je Hrvatska blisko vezana s ovim svecem, u ovogodišnjoj prigodnoj poruci predsjednika Odbora HBK za pastoral pomoraca šibenskog biskupa Tomislava Rogića pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole istaknuto je kako poznati svetac skrovito pomagao u nevolji, ispravljao nepravde, priskakao u pomoć najslabijima na svaki mogući način.

“Zapravo svojim životom pokazivao je da se može živjeti drugačije, sretnije i ljepše kad se živi za druge. Postao je svjedokom Božje ljubavi za čovjeka, znakom Božje providnosti, Božjeg djelovanja po Isusu Kristu spasitelju čovječanstva”, nadodao je biskup Rogić.

Šibenski biskup naglasio je kako mnogi pomorci svjedoče da su se u olujama utjecali u njegov zagovor.

“Mnogi uslišani i spašeni poslije su donosili u crkve svijeće ili druge zavjetne darove u znak zahvalnosti što su bili spašeni. Po zagovoru svetog Nikole prošli su kroz oluju, uspjeli u ribarenju, sretno se svojima vratili”, poručio je biskup Rogić.

Prema biskupovim riječima, mnogi mornari svjedoče koliko se bili sretni i ispunjeni radošću kad su na moru spašavali brodolomce pa tako i sami postali produžena ruka svetog Nikole, a zapravo znak pomoći s Neba.

Hodočašće u Kraljevicu za sv. Nikolu 2.12 .2018. Foto: Arhiva/Miroslav Radić

“Bog sve može okrenuti na dobro. Upravo tome je sveti Nikola tako vjerna slika i znak. Nikola nas uči pouzdati se u Boga, Bogu vjerovati i kad je teško, opasno, neizvjesno, ali i kad nam ide, kad smo uspješni. Sveti Nikola uči nas dobro činiti drugima i postati znak Božje ljubavi i dobrote koja svijet čini ljepšim, zapravo onakvim kakvoga je dobri Bog htio i u evanđelju obznanio”, poručio je predsjednik Odbora HBK za pastoral pomoraca šibenskog biskupa Tomislav Rogić.