Nakon završetka svečanog programa povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te operacije Oluja i oslobođenja hrvatskoga okupiranog teritorija na kninskoj tvrđavi, okupljeni su se zaputili na misu u crkvu Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta.

Na početku propovijedi, nadbiskup Puljić čestitao je nazočnima višestruko slavlje: Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti, proslavu zaštitnice Vojnog ordinarijata, Dan hrvatskih branitelja i 24. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić

“Došli smo kao hodočasnici u ovu Gospinu crkvu prinijeti zahvalnost hrvatskoga puka koji je toliko puta osjetio njezinu blizinu i zaštitu. Nisu bez razloga naši branitelji nosili njezinu krunicu oko vrata. A po brojnim skloništima i obiteljskim ognjištima nizala su se zrnca krunice, te vapilo i molilo ‘Zdravo Marijo milosti puna’. I uz Gospinu pomoć dogodila su se brojna čudesa koja se ljudski ne mogu razumjeti.”

Kako objasniti čudo ‘slobodne i neovisne države’ koju s početka zapravo nisu htjeli ni europski, ni svjetski državnici?! Kako razumjeti čudo što smo, ne samo obranili svoja ognjišta i preživjeli užas razaranja i strategiju ‘spaljene zemlje’, već nitko nije umro od gladi ili ostao nezbrinut kad mu je dom bio porušen i opustošen. Zahvaljujući čudu solidarnosti naših ljudi iz zemlje i inozemstva, preživjelo je ugroženo pučanstvo. Stoga je ovo ne samo ‘Dan pobjede’, već i ‘Dan zahvalnosti’ kada želimo preporučiti Gospi sve koji su zaslužni za sve što jesmo i što imamo. Sve ćemo ih uključiti u ovu nekrvnu žrtvu Novoga Saveza, koju slavimo podno Marijinog lika ‘hrvatskoga krsnoga zavjeta'”, rekao je mons. Puljić.

Tijekom propovijedi nadbiskup Puljić je naglasio da je u Kninu povijest obilno i ozbiljno govorila.

“Kad je 4. listopada 1998., sveti Ivan Pavao II. ušao ‘u najstariju katedralu’ Sv. Dujma u Splitu, izgovorio je riječi koje pamtimo i ponavljamo: ‘Povijest ovdje nije šutjela’. I u ovom kraljevskom gradu Kninu, nadomak područja koje se zove ‘Biskupija’, gdje su arheolozi u 19. stoljeću pod vodstvom fra Luje Marune otkrili temelje pet hrvatskih srednjovjekovnih crkava, ‘povijest nije šutjela’ (…) Povijest je  ovdje progovorila prije 80 godina kad je uz temelje razrušene bazilike izgrađena 1938. zavjetna crkva u spomen hrvatskih narodnih vladara prema zamisli kipara Ivana Meštrovića. Tu zavjetnu crkvu posvetio je blaženi Alojzije Stepinac (19. rujna 1938.), te u toj prigodi najavio kako će se za tri godine (1941.) svečano proslaviti 1300. godišnjica prvih veza Hrvata sa Sv. Stolicom. Rat  je nažalost omeo te Stepinčeve planove, pa će njegov nasljednik kardinal Kuharić 35 godina kasnije to i ostvariti. Jedna od postaja devetgodišnjeg hoda bila je u Biskupiji kod Knina 1978. godine.”

I dok danas prebiremo uspomene naše prošlosti uz Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti ‘u živo’ osjećamo kako ovdje, u kraljevskom gradu Kninu, naša narodna i crkvena povijest nije šutjela. Nedavni događaji ispisali su slavne stranice vremena kad smo ovdje i diljem Domovine proživljavali pravu Kalvariju. Ali, vjerujući u moćni zagovor neba i naše moćne odvjetnice Marije, nismo se predavali, niti gubili nadu. S krunicom u ruci i oko vrata borili smo se protiv zla i uništavanja. U znaku Gospine krunice prepoznali smo pravu snagu i osvojili slobodu”, naveo je nadbiskup.

Napomenuo je kako se u svečanoj prigodi uz Dan Pobjede i Domovinske zahvalnosti prisjećamo, ne samo pradje­dova i kršćanskih knezova iz davnih vremena, već i svih poginulih i živih branitelja i generala hrvatske vojske i policije na čelu s pokojnim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

On je kao uvaženi povjesničar onim poljupcem hrvatskoga stijega na Kninskoj tvrđavi poručio svima, diljem svijeta i Domovine, da hrvatska povijest više neće šutjeti.”