Dvojica muškaraca upala su u crkvu sv. Stjepana neposredno nakon završetka pričesti, vičući „Allahu Akbar!“ a zatim su prerezali grkljan svećeniku. Islamska država preuzela je odgovornost za zločin te priznala da je napad bio odmazda za francuske napade na džihadiste u Siriji i Iraku.

O. Jacques Hamel, tada 86-godišnjak, bio je pomoćnik župnika u Saint-Étienne-du-Rouvrayu, radničkom predgrađu Rouena. Kao svećenik služio je 58 godina i odlučio je nastaviti svoju službu čak i nakon umirovljenja 2005. godine. Život je proveo služeći drugima, slaveći vjenčanja, krštenja i prateći bolesne. Bio je aktivan u ekumenskom i međureligijskom dijalogu, uključujući i s muslimanskom i židovskom zajednicom, koje je često posjećivao, donosi ACN.

„On je kršćanski mučenik među mnogima u današnjoj Crkvi, koji su ubijeni, mučeni i zatvarani zbog toga što se ne žele odreći Isusa Krista; čitavi lanac“ – rekao je papa Franjo na misi zadušnici za ubijenog svećenika 2016. godine. 

Od 2017. godine, zahvaljujući papinskom razrješenju od pet godina potrebnih za otvaranje postupka, vlč. Jacquesu Hamelu otvoren je put prema beatifikaciji, izvijestio je Vatican News.

Danas, deset godina kasnije, još uvijek postoje prepreke na putu potpuno mirnom međureligijskom dijalogu u Francuskoj, ali i u svijetu.

„Najveća prepreka međureligijskom dijalogu danas je uvjerenje da postoje hitniji problemi – da živimo u vremenu suočenom s toliko izazova da međureligijski dijalog više nije prioritet. Postoji iskušenje da se odustane, da se zauzme obrambeni stav i da se kršćanski život ili evangelizacija pretvore u neku vrstu bedema protiv muslimana. (…)Vjerujem da moramo ići dalje od toga. Snažno bih potaknuo sve da zasuču rukave i povjeruju da smo sposobni razgovarati jedni s drugima i razumjeti jedni druge“, rekao je o. Jean-François Bour, ravnatelj Nacionalne službe za odnose s muslimanima Francuske biskupske konferencije za vatikanske medije. povodom desete obljetnice smrti vlč. Hamela.

Neposredno nakon ubojstva svećenika 2016. Crkva u Francuskoj objavila je poruku dijaloga, oprosta i pomirenja, a brojni su predstavnici islamskih zajednica dolazili u Francusku kako bi izrazili sućut i javno osudili napad.

„Desetljećima smo razvijali teološko i pastoralno promišljanje o islamu i kršćansko-muslimanskom dijalogu u Francuskoj. To nije započelo 2016. Crkva u Francuskoj ispunila je svoju odgovornost inzistirajući na tome da se svi muslimani ne mogu smatrati odgovornima za smrt oca Hamela, niti za terorističke napade koje su počinili pojedinci koji su prihvatili smrtonosnu ideologiju“, objasnio je o. Jean-François Bour.

Najveći izazov ostaje, kako ističe, očuvati uspomenu na ubijenog svećenika.

„U priči oca Hamela, muslimani su jasno prepoznali da je tragediju dodatno pogoršala činjenica da je ubijen dok je bio u molitvi. Mnogi muslimani izrazili su šok i potpuno zgražanje nad takvim nasiljem počinjenim tijekom čina bogoslužja. Među mnogim mladim kršćanima u Francuskoj danas postoji i osjećaj neizvjesnosti i nevolje. Općenito, u cijelom francuskom društvu, među kršćanima i nekršćanima podjednako, postoji raširena tjeskoba koja je prožela čak i političku klimu zemlje. Zato je obrazovni izazov danas toliko važan“, zaključio je svećenik.