Pod naslovom „Martinje“ hrvatske tradicije slavljenja sv. Martina biskupa upisane su u Registar zaštićene hrvatske kulturne nematerijalne baštine. Predlagatelji zaštite „Martinja“ su Kulturni centar sv. Martin – Hrvatska i Grad Dugo Selo, a nositelji hrvatska mjesta i gradovi koji su članovi Kulturnog centra sv. Martin – Hrvatska.
Foto: Kulturni centar sveti Martin Hrvatska
Službenu obavijest od Ministarstva kulture treba dobiti i 21 martinsko mjesto, odnosno njihove institucije koje su upisane kao nositelji članstva u Kulturnom centru sv. Martin – Hrvatska. Ovih dana takvu obavijest dobila je i Općina sveti Martin na Muri. Jedina je to općina u Međimurju u kojoj se, za razliku od narodskog običaja Martinja, održava vjerski običaj u kojem župnik ili drugi svećenik pa i biskup blagoslivlja mlado vino. Percepcija javnosti oko Martinja vrlo često je iskrivljena. Zbog toga nam je važnost ove nominacije objasnio predsjednik povjerenstva za nematerijalnu baštinu pri Ministarstvu kulture Tvrtko Zebec.
”Postoji mogućnost da sa zajedničkom nominacijom Hrvatska možda bude i koordinator jedne takve međunarodne nominacije. Sad kad imamo upisane Tradicije slavljenja sv. Martina biskupa u Registar zaštićene hrvatske nematerijalne baštine, postoji inicijativa iz Nizozemske, Mađarske i Francuske da se napravi jedna zajednička nominacija.”
Zebec ističe da se običaji vezani uz Martinje u Hrvatskoj obilježavaju na dva načina.
”U Dalmaciji je to ophodni dio i slavljenje svetog Martina kao djelitelja, kao dobročinitelja koji plaštem štiti svakoga koga zakrili, a u kontinentalnim dijelovima Martinje je vezano uz vinograde i blagoslove mladog vina. Te dvije tradicije su upisane u Rigistar i nadamo se da ćemo ići s multinacionalnom nominacijom prema UNESCO-u.”
Ova nominacija prilika je i da podsjetimo kako o Martinju piše zagrebački pomoćni biskup i profesor liturgike Ivan Šaško:
”Žalosno je da prosječni hrvatski vjernik na spomen imena ovoga sveca neće pred očima imati kršćanina, biskupa koji se sav predaje bližnjima i koji ruši idole jednoga politeističkog svijeta, koji stoji pred ovozemaljskim moćnicima zauzimajući se za pravdu i čovječnost, već će odmah izgovarati riječ vino i mošt.”
Sveti Martin puno je više od takozvanog, i vjernicima neprihvatljivog, krštenja vina. Nematerijalna baština vezana uz svetog Martina u Hrvatskoj obuhvaća i velik broj martinskih svetišta, duhovno stvaralaštvo, jezičnu baštinu, toponimiju, žanrove usmene i pučke književnosti uz glazbeno i običajno folklorno blago. Neka ova nominacija bude poticaj kako bismo što bolje sagledali tradiciju sv. Martina biskupa, simbola dijeljenja.
