Odgovor nije jednostavan jer trajanje ovisi o nizu čimbenika – vrsti spora, složenosti predmeta, broju dokaza, ali i opterećenosti suda.

U hrvatskom pravnom sustavu sudski postupci uređeni su prvenstveno Zakonom o parničnom postupku, kao i drugim procesnim zakonima ovisno o vrsti spora.

Razlikujemo parnične, izvanparnične i kaznene postupke i upravne sporove, a svaki od njih ima svoju dinamiku i trajanje.

U praksi, jednostavniji parnični postupci, primjerice sporovi manje vrijednosti mogu trajati kraće primjerice godinu dana.

Međutim, složeniji sporovi, poput imovinskih sporova, često traju više godina, osobito ako se ulažu žalbe na prvostupanjske odluke i po odluci viših sudova predmet vraća na ponovni postupak.

Važno je znati da postupak ne završava uvijek na prvostupanjskom sudu.

Nakon presude, stranke gotovo uvijek koriste pravo na žalbu.

Što znači da predmet ide na viši sud, što dodatno produljuje ukupno trajanje postupka.

U kaznenim postupcima situacija je slična, jednostavniji predmeti mogu završiti brže, ali složeniji slučajevi, osobito oni s više optuženika ili dokaza, mogu trajati godinama.

Upravni sporovi također dulje traju ako se predmet rješava kroz više stupnjeva.

Važno je naglasiti i da na trajanje postupka utječe ponašanje stranaka u tom postupku.

Odgode ročišta, predlaganje novih dokaza, vještačenja ili nedolazak svjedoka, sve to može znatno produžiti postupak, dok uredno i pravovremeno sudjelovanje može ubrzati njegovo okončanje.

Istodobno, zakonodavac jamči pravo na suđenje u razumnom roku kao jedno od temeljnih prava svake stranke u postupku. To pravo ne znači da svaki postupak mora trajati kratko, nego da mora biti vođen učinkovito i bez nepotrebnih odgađanja, vodeći računa o složenosti predmeta i ponašanju svih sudionika.

Ako postupak traje dulje nego što je to opravdano u konkretnim okolnostima, stranka ima mogućnost podnijeti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te zatražiti da se postupak ubrza.

U određenim slučajevima može zahtijevati i naknadu zbog povrede tog prava.

Ne postoji jedinstven rok u kojem sudski postupak završava.

Svaki predmet je poseban i drugačiji i neovisno o tome koliko traje, sigurno je za stranke zahtjevan i predugačak.

Zbog toga se u praksi potiče stranke, da kada god je to moguće, pokušaju svoj spor riješiti mirnim putem, nagodbom ili sporazumom. Takav način rješavanja spora u skladu je s načelom ekonomičnosti i učinkovitosti postupka, a često je brži, jeftiniji te manje opterećujući za sve uključene strane.

U tom duhu, na kraju, u tišini srca zamolimo za mir, razumijevanje i mudrost u našim odnosima s drugima.

Emisija „S pravom o pravu – informacije o pravnim temama“ emitira se utorkom u 13:15 na Hrvatskome katoličkom radiju. Pravnica Marta Šimrak Lukavski govori o različitim temama iz područja građanskog prava koje slušateljima olakšavaju snalaženje u životnim poteškoćama.

Slušatelji svoja pitanja i prijedloge tema mogu slati mailom na portal@hkm.hr.