”Riječ je o događanju koje svake godine izaziva veliko zanimanje javnosti jer im omogućava ulazak u prostore koji su inače nedostupni”, rekla je u razgovoru za Hrvatski katolički radio organizatorica Slavica Olujić Klapčić.

”Za ovu priliku – bilo da se radi o privatnim prostorima ili onima u vlasništvu gornjogradskih povijesnih institucija – dvorišta se posebno uređuju, u njima se održavaju prigodni i pažljivo birani koncerti, dodaju im se zabavni sadržaji te ugostiteljska ponuda kako bi posjetitelji mogli uživati u povijesnim prostorima i ambijentu koji je sačuvao svoju autentičnost. Prilika je to i da domaćini prostor obogate autentičnim elementima tradicije u duhu nekadašnjeg vremena i načina života. Tako je obilazak dvorišta doista svojevrsni vremeplov koji nas vodi u nekadašnji život obitelji koje su ondje živjele kao i u društveni život grada. Na ulazu u svako dvorište postavljena je informativna ploča s opisom i povijesnim značenjem dvorišta te programom koji goste u njemu očekuje”, poručila je Olujić Klapčić.

LOKALITETI DVORIŠTA

Palača Balbi, Demetrova 11

Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

Foto: Facebook Dvorišta / The Courtyards

Palača Erdödy-Drašković, Opatička 29

Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba; u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.

Foto: Facebook Dvorišta / The Courtyards

Privatno dvorište obitelji Milovac, Opatička 19

Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog, Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera ‘Ljubav i zloba’.

Privatno dvorište u Opatickoj 19
Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Privatno dvorište, Radićeva 54

Kuća u čijem je prizemlju živio otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, a potom i veliki hrvatski književnik, dramatičar i preporoditelj Dimitrija Demeter, a čije dvorište, na kojemu su se još do jučer nalazile drvene šupe i ostave te metalna greda za klofanje tepiha, pruža poseban doživljaj Kožarske i Tkalčićeve u podnožju, kao i prekrasni pogled na zvonike Crkve sv. Franje Asiškog na Opatovini i Zagrebačke katedrale na Kaptolu.

Privatno dvoriste u Radićevoj 54
Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Plemićki konvikt (Gimnazija Tituša Brezovačkog), Habdelićeva 1

U najkraćoj ulici Gornjega grada – sa samo tri kućna broja, dugoj tek 65 metara, u središtu goleme zgrade na broju 1 skriva se atrij Plemićkoga konvikta! Tu, na mjestu gdje je danas smještena Gimnazija Tituša Brezovačkog, gotovo 400 godina djelovale su institucije u kojima su odgajane generacije hrvatskih intelektualaca. Poznati hrvatski pisac August Šenoa pisao je kako je gotovo trećina hrvatske inteligencije izišla iz Plemićkoga konvikta.

Foto: Facebook Dvorišta / The Courtyards

Narodni dom HAZU

Na mjestu današnje palače, poznate pod nazivom Narodni dom, nalazio se nekoć samostan klarisa. Svim ljubiteljima Dvorišta dajemo mogućnost da zavire iza dvije ograde Narodnog doma na adresi Opatička 18 i Dvoranski prečac 1. Posjetitelji će imati priliku uvjeriti se u ljepotu Narodnog doma HAZU, uživati u ambijentu dvorišta s prekrasnim perivojem i neponovljivim pogledom na cjelokupni Zagreb.

Narodni dom HAZU u Dvoranskom prečacu 1
Foto: Marko Lukunic / PIXSELL

Ulaz u sva dvorišta za vrijeme trajanja manifestacije je besplatan, a otvorena su od 18 sati do ponoći.