Budi dio naše mreže

Rijetki prolaznici u Kamenitim vratima ne zastanu i ne izmole kratku molitvu, ili se barem prekriže, pred Majkom čija je slika na tom mjestu 1731., usred vatre i pepela, nađena čitava i neoštećena. Tko se brine o tom malom, a tako velikom zagrebačkom svetištu?

/ Hrvoje Josip Bišćan

S. Anđela Domšić je redovnica Družbe sestara milosrdnica koja već dvadesetak godina brine o toj “Gospinoj kućici” na zagrebačkom Gornjem gradu. Na pitanje kažu li ljudi zašto dolaze moliti i paliti svijeće, s. Anđela kaže: “Neki kažu, neki ne. Neki dođu moliti za zdravlje, mladi za ispite. Mnogi onda dođu zahvaliti Majci Božjoj kad prođu, a doći i zahvaliti znaju i oni koji ne prođu. Stariji mole za svoje zdravlje, za svoju obitelj i svoju unučad.”

Pred Gospinim likom uvijek je puno cvijeća

S. Anđela kaže da ljudi ili donesu cvijeće ili dadnu novca da se kupi, ali cvijeća uvijek mora biti. “Narod voli to cvijeće. Često nas pohvale kako je sve lijepo i uredno, a ako ima nešto suho, potaknu nas da ga zamijenimo (smijeh).”

Procesija sa slikom Majke Božje Kamenitih vrata. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

S. Anđela podsjeća i na povijest čudotvornog lika Gospe od Kamenitih vrata, koji je ostao neoštećen u strašnom požaru 1731. Sve je izgorilo, čak i okvir slike, dok je sama slika bila nedirnuta! Kako kaže s. Anđela, shvativši da je slika čudesno neoštećena, narod se počeo okupljati. Ubrzo je slika postavljena u oltar, a 1778. godine postavljena je i barokna ograda. Ova čuvarica svetišta Majke Božje od Kamenitih vrata podsjeća da čudotvornu sliku bogoslovi odvezu na uočnicu svetkovine, potom je na samu svetkovinu na Kamenitim vratima ujutro misa. Ljudi i dalje dolaze moliti i paliti svijeće, sve dok slika ne bude vraćena u procesiji nakon misnog slavlja u katedrali.

Opiranje pa prihvaćanje službe

Zanimljivo je bilo i čuti kako je s. Anđela došla na ovu službu. “Dugo sam godina bila u Americi. Po povratku sam tri godine u vrtiću u Frankopanskoj djecu podučavala engleskom jeziku. Kad je trebalo zamijeniti sestru koja je do tada bila tu, na Kamenitim vratima, poglavarica je odredila mene. A meni je to bilo strašno teško jer se nikad nisam vidjela u tome. Nisam si mogla zamisliti da ću ja prodavati svijeće i biti trgovac.”

Dogodilo se, međutim, nešto što joj je pomoglo promijeniti mišljenje.

Jednom sam se zapitala: ‘Anđela, što će ti reći Majka Božja kad jednom dođeš pred Nju? Zar nisi htjela raditi u mome svetištu?’ Za koji dan mi je prišla i jedna gospođa i rekla kako divnu i uzvišenu službu imam, da mogu biti čuvarica Majke Božje od Kamenitih vrata. To mi je silno olakšalo.

“Iskreno ću vam reći da sam, prije toga, bila ljuta, na narod, na sve oko sebe i nisam sve to mogla podnijeti. Ali kad sam vidjela kako narod dolazi Majci Božjoj, kako se pobožno moli, posebno ovi mladi, pa i s dugim kosama i rinčicama, to mi je dalo snage pa sam zavoljela ovo mjesto i ovu službu. Volim da narod dolazi što više, da ih puno ima, a vidim i da nalaze utjehu. Kažu mi da se osjećaju ljepše u duši te da sada mogu lakše nositi svoje poteškoće.”

Zanimalo nas je i što Majka Božja znači u životu s. Anđele. Na početku je rekla samo: “Znači mi puno. Ona je Majka.” Nakon kraće pauze, dodala je: “Ona nas sve čuva. Koliko je tu samo svijeća izgorilo, a nikada se ništa nije dogodilo! Sigurna sam da je tako upravo zbog Majčine zaštite.”

Gospa vas čeka!

S. Anđela zaključuje da je svetište svakako najpoznatije Zagrepčanima, ali i da dolaze brojni hodočasnici i iz drugih dijelova Hrvatske, primjerice iz Dalmacije. Dolaze i iz Bosne i sa svih strana svijeta. Primjerice, kad hrvatski iseljenici dođu na odmor, ima ih koji prvo dođu na Kamenita vrata, a mnogi navrate i prije odlaska.

Pozivamo i vas da u šetnji Gornjim gradom prođete kroz Kamenita vrata i pred Gospinim likom olakšate dušu i uputite molitvu za sebe, svoje najdraže ili domovinu. Gospa će čuti i djelovati!

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja