„Korak unatrag“ u borbi za vjerske slobode u jednoj od najsekularnijih europskih zemalja

Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin i češki predsjednik vlade Petr Fiala potpisali su konkordat 2024. godine. Kasnije su ga odobrila oba doma državnog parlamenta i poslan je predsjedniku države na ratifikaciju.

konkordat je međunarodni ugovor u kojem je jedna stranka Sveta Stolica, a druga neka država. Konkordat uređuje vjerska i crkvena pitanja; njime se državna vlast odriče, u korist Katoličke Crkve, nekih prava koja joj pripadaju na njezinu teritoriju i nad njezinim građanima.

Međutim, skupina parlamentaraca podnijela je žalbu Ustavnom sudu, koji je 1. travnja izjavio da su dva dijela sporazuma problematična.

U presudi se navodi da bi konkordat „dao pravnim subjektima Katoličke Crkve moćan alat za sprječavanje dostupnosti njihovih dokumenata (arhivske građe).“

Crkveni arhivi važni su izvori kulturnog bogatstva i povijesti, ali bi sporazum „oslobodio katoličke crkve od obveze poštivanja Zakona o arhivima, koji bi se, međutim, i dalje primjenjivao na sve ostale crkve“, objasnio je sud, izvijestio je EWTN News.

Drugi prigovor odnosi se na tajnost ispovijedi, odnosno sakramentalni pečat, koja bi bila donesena bez ikakvih iznimki i predstavljala bi „jasno kršenje neutralnosti države i načela jednakog postupanja različitih crkava“.

Tvrdi se da predloženi sporazum „nije u skladu s načelom jednakosti svih crkava“.

Potpisnice sporazuma različito su protumačile ovu stavku, navodi se u žalbi, dodajući da bi „ispovjedna tajna“ bila zaštićenija od profesionalne.

Reagirali i biskupi

„Ne slažemo se s odlukom većine sudaca Ustavnog suda, ali je prihvaćamo“, oglasila se Češka biskupska konferencija.

Predsjednik biskupske konferencije mons. Josef Nuzik smatra „pozitivnim što sud nije odbacio ideju o postojanju ugovora sa Svetom Stolicom, već se ograničio samo na pojedine odlomke“, međutim, naglašava da je sakramentalni pečat sastavni dio života Crkve i temeljno pravo vjernika.