Priprava za sakrament potvrde

Nastavljajući hod vjere primljene u krštenju krštenici se po sakramentu potvrde „još savršenije vežu uz Crkvu, bivaju obdareni posebnom jakošću Duha Svetoga te su tako još strože obvezani da kao pravi Kristovi svjedoci riječju i djelom vjeru ujedno i šire i brane“ te se založe „u izgradnji Kristova tijela u vjeri i ljubavi“. Na inicijacijskome putu vjere krštenik u sakramentu svete potvrde (confirmatio), po posebnome daru Duha Svetoga, biva utvrđen (confirmatus) i osnažen u življenju krsne milosti.

Priprava za slavlje sakramenta potvrde ima zadaću čuvati i produbljivati povezanost potvrde sa sakramentom krštenja, kako bi se doživjela kao sakrament inicijacije koja osobi daruje novi (kristovski) identitet i produbljuje nove (eklezijalne) sveze pripadnosti.

Da bi se sakrament potvrde slavio u povezanosti s krštenjem te doživio kao svjesno prihvaćanje života u Crkvi i u njezinu poslanju, neka se nastoji da priprava za taj sakrament izrasta iz redovitosti života vjere djece i mladih i iz njihove uključenosti u život župe, te da se ona ne svede samo na bližu i neposrednu katehetsku pouku.

Krizma / Foto: Požeška nadbiskupija

Koliko mora trajati priprava?

Bliža priprava za slavlje sakramenta potvrde, koja će slijediti poseban program župne kateheze za potvrđenike, neka traje dvije godine. Župna kateheza u bližoj pripravi za sakrament potvrde neka bude više usmjerena prema slavlju sakramenta, oslonjena također na bogatstvo značenja obrednih gesta i molitava koje nudi liturgijsko slavlje potvrde. Posebna pozornost neka se posveti razumijevanju sakramentalnoga učinka potvrde te mjestu i značenju toga sakramenta u odgovornome življenju vjere.

U godini neposredne priprave za sakrament potvrde, gdje je to moguće, za krizmanike će se organizirati barem jedna cjelodnevna ili poludnevna duhovna obnova, u kojoj će, uz prikladan duhovni nagovor, biti priređeno slavlje sakramenta pokore i slavlje euharistije te omogućeno vrijeme za molitvu i razmatranje kao i za osobni razgovor sa svećenikom ili katehetom. Prikladno je da se takva duhovna obnova održi izvan mjesta redovitih katehetskih susreta.

Obveza pohađanja vjeronauka u školi

Uz redovito pohađanje župne katehetske priprave, jedan od uvjeta za pristup sakramentu svete potvrde jest i redovito pohađanje vjeronauka u školi. U slučajevima kada je kandidat za sakrament potvrde ispisan s vjeronauka u osnovnoj ili srednjoj školi, primanje sakramenta odgodit će se do ispunjenja uvjeta određenih od mjesnoga ordinarija.

U pripravi za slavlje sakramenta potvrde neka se održe barem dva katehetska susreta s roditeljima, a prema mogućnostima i s kumovima krizmanika, kada će im se rasvijetliti njihova zadaća i odgovornost u pripravi djece za slavlje sakramenta kako bi se na lakši način prevladale poteškoće i nerazumijevanja u pastoralu potvrđenika.

Slavlje sakramenta potvrde

Slavlje sakramenta potvrde slavlje je cijele župne zajednice koja se, kao Crkva, raduje napretku i rastu djece koja su povjerena njezinoj majčinskoj brizi i skrbi.

U slavlju potvrde župna zajednica uvijek iznova posvješćuje i produbljuje svoje poslanje, otvarajući se daru mladih članova zajednice koji će novom svježinom Dara Duha Svetoga krijepiti život Crkve i rast Božjega kraljevstva. Zbog toga će župna zajednica uložiti potreban napor – u vidu molitvene priprave, duhovne obnove ili u nekome drugom obliku – kako bi slavlje potvrde dobilo „blagdansko i svečano obilježje“ te bilo doživljeno kao događaj Pedesetnice u cijeloj župnoj zajednici.

Da bi se na najprikladniji način odgovorilo pastoralnim potrebama i životnim okolnostima u kojima se nalaze pojedine župne zajednice, moguće je da u nadbiskupiji dob za slavlje sakramenta potvrde bude određena različito za župe u gradu i za župe u seoskim sredinama, uzimajući, između ostaloga, u obzir društvene uvjetovanosti i promijenjene okolnosti mladenačkoga dozrijevanja.

U župama u kojima je mali broj djece, sakrament potvrde ne mora se slaviti svake godine, nego svakih dvije ili tri godine, kako bi se pouka i priprava za sakrament mogle organizirati na pastoralno prikladniji i plodonosniji način.

U župama s malim brojem djece sakrament potvrde neka se ne odgađa za razdoblje dulje od tri godine, ni onda kada se treba krizmati samo jedno dijete.

Foto: Stjepan Vego

U svrhu isticanja istine da u sakramentu potvrde krštenik prima snagu Duha Svetoga, dar uskrsloga Gospodina koji čovjeka uvodi u zajedništvo s nebeskim Ocem, redovito slavlje sakramenta potvrde bit će u vazmenome vremenu. Priprava za sakrament potvrde se treba uskladiti s ritmom liturgijske godine i sa sadržajnim vlastitostima pojedinih njezinih razdoblja, uključujući krizmanike u redovitost liturgijskih slavlja i odgajajući ih za liturgijsku duhovnost, obilježenu značajkama pojedinih liturgijskih vremena.

Budući da sakramentom potvrde krštenik biva okrijepljen za zreliji i svjedočanski život vjere te pred crkvenom zajednicom svjesno izriče svoju pritjelovljenost Crkvi i odgovornost za nju, priliči da slavlje sakramenta bude u nedjelju ili na neki blagdan u kojemu se okuplja župna zajednica.

Gdje bi to predstavljalo velike pastoralne poteškoće – zbog, primjerice, prevelikoga broja krizmanika ili zbog tijesnoga liturgijskog prostora – slavlje će se prirediti u neki drugi prikladni dan.

Drugi razlozi premještanja slavlja izvan nedjeljnoga ili blagdanskoga okupljanja zajednice ne smatraju se valjanima i opravdanima. Župnici će pak nadnevak za slavlje sakramenta potvrde Nadbiskupskom duhovnom stolu predložiti u dogovoru sa župnicima iz susjednih župa, osobito u dekanatu, kako bi se izbjegle moguće teškoće u pripremi slavlja.

Tko (ne) može biti kum na slavlju sakramenta potvrde

Posebna se pozornost danas treba posvetiti drevnoj praksi Crkve da krizmanike pri samome primanju sakramenta potvrde prate kumovi. Uloga se kuma ne smije izgubiti niti smije biti opterećujući element u pripremi i slavlju spomenutoga sakramenta.

Ne priliči da službu kuma na krizmi preuzme netko od krizmanika istoga naraštaja.

Zadaća je kuma pomagati krizmaniku da, po snazi Duha Svetoga, uzmogne vjerno živjeti primljeni dar i preuzete obveze koje proizlaze iz sakramenta potvrde. Zato će se pomno paziti da onaj tko preuzima službu kuma bude duhovno prikladan za tu zadaću te da ispunjava sljedeće uvjete: „da je dovoljno zreo za preuzimanje službe kumstva; da pripada Katoličkoj Crkvi te da je primio sakramente krštenja, potvrde i euharistije; da mu pravo ne zabranjuje vršiti službu kuma“.

U skladu s time, kum na krizmi „ne može biti netko tko je samo civilno vjenčan, nego mora biti i crkveno vjenčan“; kum također ne može biti „netko tko je rastavljen i ponovno civilno vjenčan ili živi u izvanbračnoj zajednici“.

Odijevanje za sakrament potvrde

Čuvajući svetost sakramenta i dostojan način slavljenja, brižno neka se nastoji da slavlje sakramenta potvrde ne bude zasjenjeno neprikladnim načinom odijevanja krizmanika i kumova, izvanjskim svečanostima, raskošnim gozbama, skupim darovima i drugim elementima koji su protivni kršćanskome duhu slavljenja, kako bi skromnost u izvanjskome slavljenju jasnije otkrila izobilnost dara koji se prima u sakramentu.

Nadbiskup Kutleša podijelio sakrament potvrde / Foto: Župa sv. Antuna Padovanskog, Sveti Duh

Doprinos za sakrament potvrde

Glede troškova pripreme i slavljenja sakramenta u župi roditelji će sudjelovati svojim novčanim prilogom ili na neki drugi način, a župnik „smije tražiti isključivo doprinos koji je određen crkvenim taksovnikom „čuvajući drevnu praksu Crkve da „oni kojima to predstavlja financijske teškoće, trebaju biti oslobođeni toga doprinosa“.

Upis u maticu krštenih

Župnik će se pobrinuti da oni koji su primili sakrament potvrde budu pravovremeno upisani u župnu Knjigu krizmanika te da primljeni sakrament bude zabilježen u Maticu krštenih. Kada je riječ o krizmaniku krštenome u drugoj župi, pobrinut će se da podatci o primljenome sakramentu budu na propisanome obrascu dostavljeni župi krštenja.

Pripremio vlč. Tomislav Hačko za mrežnu stranicu Zagrebačke nadbiskupije.