Budi dio naše mreže

„Kristovo uskrsnuće nije ideja ni teorija, nego temeljni događaj naše vjere“, istaknuo je papa Lav u srijedu, 5. studenoga, u katehezi na redovnoj općoj audijenciji.

/ mpp/IKA

Svaki čovjek osjeća bol, patnju i tugu koje su isprepletene s radošću, divljenjem i mirom te u svakoj situaciji njegovo srce čezne za puninom i dubokom srećom. Unutarnji pokret ga vodi prema onome što je iznad njega i što ga neprestano privlači, jer ga nikakva prolazna stvarnost ne zadovoljava. Stoga teži prema beskonačnom i vječnom, iako proživljava iskustvo smrti kroz patnju, gubitke i neuspjehe. O tim je dubinama ljudske duše razmišljao papa Lav XIV. u srijedu, 5. studenog, na općoj audijenciji održanoj na Trgu svetog Petra pred 40 tisuća okupljenih hodočasnika, prenosi Vatican News.

U središtu Papine kateheze naslovljene „Uskrs daje nadu svakodnevnom životu“, treće u nizu posvećenom „Kristovu uskrsnuću i izazovima suvremenog svijeta“ u okviru jubilejskog ciklusa „Isus Krist naša nada“, nalazi se uskrsli Isus koji je promijenio povijest pružajući ljudima novu nadu. Sveti Otac je pritom istaknuo:

„U njemu imamo sigurnost da uvijek možemo pronaći zvijezdu Sjevernjaču prema kojoj možemo usmjeriti svoj život ispunjen kaosom i obilježen događajima koji nam se često čine zbunjujući, neprihvatljivi i neshvatljivi, kao što je zlo u svojim mnogobrojnim oblicima, patnja i smrt – događaji koji se tiču svih nas i svakoga pojedinačno. Razmatrajući otajstvo Uskrsnuća, nalazimo odgovor na našu žeđ za smislom.“

Pobjeda ljubavi nad grijehom

„Tog se događaja koji ne pripada nekoj dalekoj prošlosti, nego je ukorijenjen u tradiciji, Crkva spominje svake godine na Uskrs i svakoga dana u euharistijskom slavlju. Isusovo uskrsnuće je središte života svakog kršćanina oko kojega se slažu svi ostali događaji te ono preobražava ljudski život“, objasnio je Sveti Otac.

Sveta Terezija Benedikta od Križa, odnosno Edith Stein je napisala da ljudsko biće uvijek čezne ponovno primiti dar postojanja, kako bi moglo dohvatiti ono što mu trenutak daje, a u isto vrijeme i oduzima. Stoga smo uronjeni u ograničenost koju istodobno težimo nadići, a Uskrs ispunja taj jaz, objasnio je.

„Uskrsni navještaj je najljepša, najradosnija i najrevolucionarnija vijest koja je ikada odjeknula u povijesti. To je Evanđelje u pravom smislu riječi koje potvrđuje pobjedu ljubavi nad grijehom i života nad smrću te zato jedino ono može utažiti pitanje za smislom koje preispituje naš um i naše srce.“

Papa Lav XIV. nosi križ Jubileja 2025. / Foto: REUTERS/Guglielmo Mangiapane

Uskrs ne uklanja križ, nego ga pobjeđuje

„Sveti Franjo je u svojoj Pjesmi stvorova napisao da ‘od smrti nijedan živući čovjek umaknuti ne može’, stoga su čovjeku na uskrsno jutro stigli iscjeljenje i ozdravljenje. Uskrsno otajstvo raspiruje nadu pred zastrašujućim izazovima koje život svakoga dana stavlja pred nas, na osobnoj i globalnoj razini“ – istaknuo je Papa te napomenuo da se u uskrsnoj perspektivi križni put preobražava u put svjetla.

„Uskrs ne uklanja križ, nego ga pobjeđuje u čudesnom dvoboju koji je promijenio ljudsku povijest. Također, naše vrijeme, obilježeno mnogim križevima, zaziva zoru uskrsne nade. Kristovo uskrsnuće nije ideja ni teorija, nego događaj koji je dao temelj našoj vjeri.“

Preobraziti svijet kršćanskom nadom

Vjernici dakle mogu biti svjedoci uskrsloga Krista čak i ondje gdje ljudska povijest ne vidi svjetlo na obzoru, zaključio je papa Lav dodajući:

„Istinski vjerovati u Uskrs kroz svakodnevni hod znači temeljito promijeniti vlastiti život, biti preobraženi kako bismo preobrazili svijet blagom i hrabrom snagom kršćanske nade.“

Na kraju kateheze Papa je pozvao na molitvu za sve koji su pogođeni oružanim sukobima u različitim dijelovima svijeta, posebice na Mjanmar. Potaknuo je i međunarodnu zajednicu da ne zaboravi mjanmarski narod te da pruži potrebnu humanitarnu pomoć, prenosi IKA.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja