Rođenje sv. Ivana Krstitelja, 24. lipnja, u srednjovjekovno doba slavilo se uz određenu sugestivnost i ljepotu sličnu onoj kakva je prisutna tijekom božićne liturgije, a srednjovjekovni kršćani su taj dan nazivali „Božić u lipnju".
Jeste li ikada čuli za izraz „Božić u lipnju”? Kako donosi portal Aleteia, srednjovjekovni kršćani slavili su ga 24. lipnja.
Na današnji dan slavimo blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja koji je ukazao na Isusa kao Jaganjca koji oduzima grijehe svijeta. Njegovo rođenje je jedno od samo tri koja se slave u liturgijskom kalendaru. Blagdane posvećene svecima obično slavimo na dan njihove smrti, odnosno njihova rođenja u vječni život, ali Aleteia također donosi kako osim rođenja sv. Ivana slavimo rođenje Isusa Krista 25. prosinca i bl. Djevice Marije 8. rujna.
Rođendan sv. Ivana Krstitelja slavi se tri mjeseca nakon Navještenja i šest mjeseci prije Kristova rođenja te se podudara s ljetnim solsticijem kada su dani najduži. Nakon proslave njegova rođenja dani postaju sve kraći do zimskog solsticija oko 25. prosinca. Od 25. prosinca dani ponovno počinju biti sve veći što odgovara riječima sv. Ivana Krstitelja „On mora rasti, a ja se umanjivati!” (Iv 3,30)
Rođenje Ivana Krstitelja prožeto je bogatom simbolikom. Djevica Marija, na početku svoje trudnoće, otputovala je u brdoviti kraj gdje je ušla u kuću Zaharije i pozdravila Elizabetu koja je nosila Ivana. Kada je Elizabeta čula Marijin pozdrav dijete je poskočilo u njenoj utrobi.
Crkvena tradicija drži da je Ivan tijekom prenatalnog susreta ovih malenih rođaka bio ispunjen Duhom Svetim već u utrobi „Jer, on će biti velik pred Gospodom; on neće piti ni vina ni prevrelih pića i bit će on ispunjen Duhom Svetim od utrobe svoje majke.” (Lk 1,15)
Tako je Ivan rođen pročišćen od izvornog grijeha zbog čega je imao ključnu ulogu u Isusovoj misiji.
U povijesti su kršćani slavili taj dan slično Božiću. Catholic Encyclopedia objašnjava u kojoj mjeri su srednjovjekovni kršćani povezivali ta dva blagdana:
Još jedna značajka 24. lipnja bila je proslava triju misa. Prva misa održavala se u sjećanje na njegovu misiju Kristova prethodnika, druga je obilježavala krštenja koja je dodijelio, a treća je slavila njegovu svetost. Cjelokupna liturgija dana, koja je bila obogaćena prisustvom više papa, održavala se uz određenu sugestivnost i ljepotu sličnu onoj kakva je prisutna tijekom Božićne. Blagdan rođenja sv. Ivana Krstitelja smatrao se toliko svetim da su dvije suparničke vojske, koje su se sastale 23. lipnja, sporazumno odgodile bitku do sutrašnjeg blagdana (Bitka kod Fontenaya, 841).
Mnoge zapadni kršćani zadržali su neke od tradicija vezanih uz taj blagdan poput cjelonoćnog bdjenja uoči 24. lipnja.
Na mnoge načine proslava sv. Ivana Krstitelja priprema nas za proslavu Božića te nam čak i u ljetnim vrućinama naviješta Onog koji nam dolazi u prosincu!